Sunce nam je najbliža zvije­zda i izvor sve raspoložive energije na Zemlji. Energija potiče od nuklearnih reakcijov u središću Sunca, kade temperatura dosiže 15 milioni °C. Pri nuklearnoj fuziji nastaje helij, oslobodjena je velika količina energije. Ova energija se u obliku svitlosti i tepline širi u svemir, a mali dio dospene i na Zemlju. N­u­klearna fuzija se zbiva na Su­n­cu oko 5 milijardi ljet, tako dugo otkada postoji Sunce. Prema raspoloživi rezerva se more računati da će se ona zbivati otprilike još 5 milijardi ljet. Potom će Sunce vje­ro­jatno postati takozvani bijeli patuljak. Bijeli patuljki nastaju, kad je potrošeno termonuklearno gorivo (Bren­n­stoff). Onda se mrtva jezgra počinje urušavati u sebe.

Već nego tisuć ljet je ro­z­ma­rija cijenjena raslina. Latinsko ime Rosmarinus officinalis joj dolazi od riči „ros marinus“, ča u prijevodu znači „mor­ska rosa“. Da bi ona mogla rasti, joj je dost vlažan vj­e­trić s mor­ja. Grčki študenti su si roz­ma­riju stavljali na glavu kad su se pripravljali na ispite. Narodna medicina je vje­ro­­va­la, a i danas vjeruje, da roz­marija potiče i jača memoriju. Sta­ro vjerovanje da du­ha rozmarije stimuli­ra pamće­nje, su dokazali znanstveniki. Rozmarija potiče ci­r­kulaciju i tok krvi prema moždjanom ter na ta način poboljšava koncentraciju i liječi glavobo­lju. Zato bi si mogli u lončacu rozmariju postaviti na stol ili na mjesto, kade se dite uči i verificirati nje efekt. Zato je rozmarija si­m­bol mudrosti, ar jača pamćenje.

Biljke sa svojom duhom privl­a­čuju živine, da bi je one oplodile. Rože, hijacinte i jas­min — te duhe nas omamljuju. Kadakoč nam cvijeti uopće ne du­šu, a onda opet i smrdu. Margaretice su na priliku jako lipe, ali njeva duha nas ne more fascinirati. To je šikana taktika. Kako će neka kitica dušati, to ovisi o eterični ulji, ka produciraju cvijeti, sime ili lišće. To biljka sigurno ne čini zato, kad se to nam tako dopada, nego zato, kad kani vabiti insekte zbog oplodnje. Duha ada služi pomnožavanju. Pčele i malinci/metu­lji su oduševljeni od tih du­hov i počnu letiti na kitice.

Po mišljenju brojnih floris­tov cvijeće ima odredjeno značenje i po svoji poruka ima još i potencijal da prouzrokuje pro­mje­ne u žit­ku. Farba cvi­je­ća govori od­re­djen jezik. Simboliku cv­i­jeća po­znaju floristi, ali je hasnovito, da i darovatelj buketa i ili ara­n­ž­mana cvijeća zna ne­što o tom, kada da­rovati kakove kitice. Čim rijedja je prilika, tim veći neka bude buket.

Ufam se da se niste vrnuli s odmora još umorniji nego ste pred odmorom bili, a uzrok za to su svadje s partnerom. Na odmor idemo, da bi se o­pustili od svakidanjega stresa. Ali postoju ljudi, kim odmor nije bio relaksirajuć zbog ko­n­fliktov s partnerom. Na skali problemov, ki na odmoru iza­zivaju tenzije su pinezi, turističko razgledavanje i hrana. Pri anketi su ispitaniki tvrdili, da se na odmoru svadjaju, koliko ćedu potrošiti pinez, kako ćedu prebaviti vrime i u kom restoranu ćedu vičerati.

Nakit, bombonijere i črno vino su romantični dari, ali ništ se ne da miriti s črljenimi rožami, ako kanimo komu oči­tovati svoju ljubav. Bolje ne moremo po­kazati, da nam je gdo drag, nego črljenimi ro­žami. Ako kanimo re­ći da nam je nešto žao, ako kanimo nekoga po­z­dra­viti ili pohvaliti, se situacija po­č­ne kompli­cirati. Črlje­ne ro­že su divno cvi­jeće, ali ni­su za svaku priliku.

Farba cvijeća je istotako va­žna kotno sam izbor kitic, ar u sebi nosi simboliku ljubavnoga komuniciranja, ko je st­a­ro najmanje tisuć ljet. Cvije­će se očituje u svi spektralni farba. Ono je puno karaktera i puno tajanstvenih porukov. Izbor farbov za buket ili cvjetni aranžman odražava ćuti kupca ili naturel primatelja buketa.

Ljeto nas obdaruje hra­nom, ka je oku mila, ukusna i godi našemu tijelu. Većina ljet­nih plodov se najbolje konzumiraju sirovi kot salata, kuhani uz kapljicu maslino­voga ulja ili kot prilog sendvi­čem, upravo ona­ko da se človičje tijelo uspješno more boriti s vrućinom.

Lavendulu je narod svenek hasnovao za njegu kože. Još u antičkom Rimu su ju do­da­vali kupeljom. Ona čisti, smi­ruje i ofriškava ko­žu, potiče nje vlagu i prokrvljenost. Od lavendule je koža nježna, me­ka i zdrava. Ali ona pomaže i kod upaljene i opečene ko­že, a i kad se jav­ljaju na koži prišći i ekcemi. Od lavendule se manje potimo, vlasi nam friže rastu, a i nokti su nam zdraviji. La­vendula smanjuje teškoće s probavom uzrokovane stresom, opušća napete i bolne mišiće, ublažava bol­ne menstruacije i poteškoće me­no­pauze. Ova me­ditera­n­ska raslina se je svenek hasnovala kot vračtvo, ali i kot začin.

Sva četira evandjelja Novoga teštamenta nam povidaju o Mariji Magdaleni, čiji spome­n­dan svečujemo 22. julija. Dvo­ja nebiblijska evandjelja, Marijino i Filipovo joj atestiraju ose­bujnu blizinu Je­zušu. Uza to naglašavaju nje rav­nopravnu ulogu s apoštoli. Histo­rijski samo ma­lo zna­mo o ženi iz Magdale. Od samoga početka kršćanstva med stručnjaki posto­ji debata o tom, je li je Jezuš bio ože­njen, je li je imao apoštoli­cu Mariju Ma­gdalenu. Marija Magdalena je prva svidokinja Jezuševoga go­ristanja, morebit je bila njego­va apoštolica, a morebit još i njegova žena.