Gradišćanskohrvatska društva ne kultiviraju jezik. Momentano se ni u Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH), u kom je pred 11-imi ljeti nastala »Gramatika«, jezik ne tretira kot glavni nositelj gradišćanskohrvatske kulture. ZIGH je pred 20-imi ljeti utemeljen s ci­ljem razvijanja jezičnoga korpu­­sa. Danas jedino projekt „Online-rječnik“ ima u fokusu jezik. Država Austrija Institutu nije nare­d­i­la, da se ima skrbiti za je­zik. I tako je ZIGH jedno od mnogih dru­štav, ka se posve­ćuju kulturno­za­bav­no­mu žitku.

Jezična politika u većjezičnoj državi regulira odnos jezikov med sobom, njev status i njevu funkciju u društvu. Jezična politika more služiti čuvanju ne­ke jezične zajednice, ali ona more i potlačivati jezičnu manjinu, ako joj ograničuje hasnovanje manjinskoga jezika kot je to slučaj s gradiš­ćan­skohrvatskim u Aus­tri­ji. Nijedan Gradišćanski Hrvat ne more pojti ta­ko jednostavno na pla­cu i se pominati po hrvatsku. Dandanas si svaki premisli, je li je dostojno hasnovati hrvatski jezik.

Prez riči nijedan ne moremo nijednomu ništ povidati o sebi. Prez riči ne moremo ništ doznati o ničemu. Rič je sve i po riči je sve. (slobodno prema kroatistu i prevoditelju Tomi­sla­vu Ladanu, „Ži­vot riječi“, 2009. ljeta).

Kako se planira jezik?
Planiranjem jezika se rješavaju jezični problemi. Jezik se standardizira i kodificira, odredjuje mu se ortografija i oslobadja se tudjih elementov i onih, ki mu škodu.

Država Austrija se pasivno ponaša u pogledu na izgradjiva­nje i jačanje gradišćanskohr­vat­skoga jezika. U medjuvrimenu pripadniki gradišćan­sko­hr­vat­ske zajednice masivno napuš­ćaju jezik.

Razvitak jezika se more i forsirati
Države, ke su sklone svojim manji­nam, su za očuva­nje njevih manjin­skih jezikov implementirale ustanove za jezično planira­nje (Sprachplanungsbehörden). Te institucije ima­ju zadaću izgradjivati jezik. Jeziki, ki su jako profitirali od takovih institucijov, su katalonski, ba­skijski i velški.

Gradišćanskohrvatski jezik pripadnikom manjine ne nudi šanse za ekonomski napredak. Zato ga oni kumaj još tradiraju iz generacije u generaciju. Ne postoju djelatna mjesta, za ka je potribno jezično znanje ili za ka je propisano hasnovanje jezika.

Poznate su različne vrsti tumačenja. Mi ćemo se u o­vom članku baviti simultanim i konseku­tiv­nim tumačenjem. Pri simultanom t­uma­čenju govor­nik i tumač govo­ru paralelno s vri­menskim zaos­tat­kom od par seku­n­dov. Simultani tu­mač se mora intenzivno koncentrati. On paralelno mora slušati, analizirati sadr­žaj govora, anticipirati ono, ča još nije ni izgovoreno i prevoditi izlaganje na ciljni jezik (Zielsprache). Za simultano preva­djanje je potribna posebna oprema, ka se sastoji od zvučno izolirane kabine, mikrofona i prijemnika sa slušalicami.

Poduzeća ne bi mogla proda­vati bestsellere, software za kompjutor ili hendije prez prevodjenih tekstov. 30. septembra je bio Interna­cio­nal­ni dan prevodjenja. Dru­št­va prevoditeljev po cijelom svi­tu se trudu, da upoznaju javnost s važnošću prevo­djenja. Prevoditelji naime djelaju za kulisami. Njevo djelo je do­b­ro, ako nijedan ne zame upamet, da drži u ruka prijevod. Iz toga uzroka se potcjenjuje uloga prevo­djenja za ekonomiju. Eks­portirajuće zemlje ne bi mog­le opstati prez prevoditeljev.

Kotrigi Europske unije imaju pravo da se pri važni sastanki pominaju u svojem materinskom jeziku. Pritom posre­duju tumači, ar ni­je moguće da svaki ko­trig govori 24 jezike. Toliko služ­benih jezikov naime momen­tano postoji u EU. Od tumačev se očekuje mno­go. Iako po­slovica ve­li, da je muča­nje zlato, svaki tumač zna, da je govor zlata vridan.

Misec je vjeran pratilac Ze­m­lje. Zvana Sunca je on najsjaj­nije nebesko tijelo. Okreće se okolo Zemlje na spo­doban način kotno i Zemlja skupa s Misecom oko­lo Sunca. Za jedan obilazak okolo Zemlje mu je po­trib­no 29,5 dani. Kot i sva dru­ga svemirska tijela, se i on obraća okolo sv­o­je osi (Achse). Za jedan okret mu je potribno 29,5 dani. To je uzrok zbog čega nam Mi­sec kaže svenek istu stran. Dru­gu stran, škuru, ne vidimo ni­kada. Mijene Miseca su posljedica toga, da se obraća okolo Zemlje. Misec na ne­bu putuje od zapada pre­ma istoku kotno Sunce.

U nekoj ruskoj enciklopediji stoji, da je bablje ljeto perioda, kad si starice na suncu još moru stepliti svo­je kosti. I zaistinu temperatura m­o­re zlisti ča do 30 Celzijevih stupnjev. Peri­oda teploga i sunča­no­ga vri­mena du­ra od sredine ruj­na do konca lis­to­pada. Onda je dane ili tajedne dugo li­po vrime sko­ro prez vjetra. Ali noći su ve­dre i hladne. Takovo vrime je moguće zbog jednakih tem­peraturov zemlje i vode.