Gradišćanskohrvatski jezik pripadnikom manjine ne nudi šanse za ekonomski napredak. Zato ga oni kumaj još tradiraju iz generacije u generaciju. Ne postoju djelatna mjesta, za ka je potribno jezično znanje ili za ka je propisano hasnovanje jezika.

Poznate su različne vrsti tumačenja. Mi ćemo se u o­vom članku baviti simultanim i konseku­tiv­nim tumačenjem. Pri simultanom t­uma­čenju govor­nik i tumač govo­ru paralelno s vri­menskim zaos­tat­kom od par seku­n­dov. Simultani tu­mač se mora intenzivno koncentrati. On paralelno mora slušati, analizirati sadr­žaj govora, anticipirati ono, ča još nije ni izgovoreno i prevoditi izlaganje na ciljni jezik (Zielsprache). Za simultano preva­djanje je potribna posebna oprema, ka se sastoji od zvučno izolirane kabine, mikrofona i prijemnika sa slušalicami.

Poduzeća ne bi mogla proda­vati bestsellere, software za kompjutor ili hendije prez prevodjenih tekstov. 30. septembra je bio Interna­cio­nal­ni dan prevodjenja. Dru­št­va prevoditeljev po cijelom svi­tu se trudu, da upoznaju javnost s važnošću prevo­djenja. Prevoditelji naime djelaju za kulisami. Njevo djelo je do­b­ro, ako nijedan ne zame upamet, da drži u ruka prijevod. Iz toga uzroka se potcjenjuje uloga prevo­djenja za ekonomiju. Eks­portirajuće zemlje ne bi mog­le opstati prez prevoditeljev.

Kotrigi Europske unije imaju pravo da se pri važni sastanki pominaju u svojem materinskom jeziku. Pritom posre­duju tumači, ar ni­je moguće da svaki ko­trig govori 24 jezike. Toliko služ­benih jezikov naime momen­tano postoji u EU. Od tumačev se očekuje mno­go. Iako po­slovica ve­li, da je muča­nje zlato, svaki tumač zna, da je govor zlata vridan.

Misec je vjeran pratilac Ze­m­lje. Zvana Sunca je on najsjaj­nije nebesko tijelo. Okreće se okolo Zemlje na spo­doban način kotno i Zemlja skupa s Misecom oko­lo Sunca. Za jedan obilazak okolo Zemlje mu je po­trib­no 29,5 dani. Kot i sva dru­ga svemirska tijela, se i on obraća okolo sv­o­je osi (Achse). Za jedan okret mu je potribno 29,5 dani. To je uzrok zbog čega nam Mi­sec kaže svenek istu stran. Dru­gu stran, škuru, ne vidimo ni­kada. Mijene Miseca su posljedica toga, da se obraća okolo Zemlje. Misec na ne­bu putuje od zapada pre­ma istoku kotno Sunce.

U nekoj ruskoj enciklopediji stoji, da je bablje ljeto perioda, kad si starice na suncu još moru stepliti svo­je kosti. I zaistinu temperatura m­o­re zlisti ča do 30 Celzijevih stupnjev. Peri­oda teploga i sunča­no­ga vri­mena du­ra od sredine ruj­na do konca lis­to­pada. Onda je dane ili tajedne dugo li­po vrime sko­ro prez vjetra. Ali noći su ve­dre i hladne. Takovo vrime je moguće zbog jednakih tem­peraturov zemlje i vode.

Mlična staza je ime naše galaksije, ka postoji od najma­nje 100 milijardi zvijezd. Ona ima špiralni oblik. U sredini je ploča, ka je gusto opasana sa zvijezdami. Iz nje ishadjaju špirale s rjedje rasporedjenimi zvijezdami. U jednoj ta­kavoj špirali živimo i mi s na­šim Suncem. Skupa s njim se obraćamo okolo središća galaksije. Za jedan okret nam je potribno oko 250 milioni ljet. Kad bi našu galaksiju mogli gledati izvana, bi vidili da je ona spljošćena (abgeplattet),  tako da se zvijezde u galaksiji moru obraćati u istoj ravnini. Promjer joj je oko 100.000 svitlosnih ljet, a debelina di­ska, ploče, je u središnjem dijelu oko 10.000 svitlosnih ljet. Sunce je na periferiji. Svitlosno ljeto je udaljenost, ku svitlost prolazi u jednom ljetu, naime oko 9.460.000.000.000 km.

Pjesnik Khalil Gibran je o plaču rekao: „Znamda ćeš zabiti človika, s kim si se smijao, ali nikada nećeš zabiti onoga, s kim si se plakao.“ Žene se druga­čije pla­ču nego muži. One se če­tirekrat gušće u ljetu plaču nego muži. Ali to ni­je tako od maljenosti. Ta razlika se stoprv s ljeti iskristalizira, su izvidili nim­ški vračitelji za oči.

Zvijezde su plinovite kuglje, od kih postoji galaksija. Ša­ca se, da naša galaksija ima najmanje 100 milijardi zvijezd različnih veličin, farbov i starosti. No svim je skupno da energiju, ku emitiraju kot svitlost i teplinu, dobivaju iz nuklearnih reakcijov, a to su fuzije, ke se zbijaju u središ­ću zvijezde. Najveće zvijezde svoje gorivo trošu velikom brzinom i njev životni vijek je znatno kraći nego kod ma­njih zvijezd. Zvijezde svoj „ži­tak“ završavaju u kolosalni eksplozija supernove. Prosječne i male zvijezde kot i naše Sunce, zvano žuti patuljak, živu i već nego deset milijardi ljet. Najmanje zvijezde svoje gorivo trošu tako šparno, da moru opstati još dug­lje.

Od septembra do maja ljudi uživaju u bogatoj ponudi wellness-programov. Danas nai­me sve već ljudi uvidja, da je potribno skrbiti se za vlašći na­čin žitka. Briga za vlašće dob­ro­sta­nje je danas od vitalnoga zn­a­čaja, ar živimo u vrimenu stresa i neadekvatnoga hranjenja.