Dugoljetna predsjednica Hr­vatskoga kulturnoga društva (Hkd) od 1988. do 2006. stud. nad­­savj. mag. Zlatka Gieler je držala svetačni go­vor prilikom slavlja »90 ljet Hkd« subotu, 5. oktobra u Kugi u Velikom Borištofu:
„90 ljet Hkd-a znači ujedno 90 ljet borbe za opstanak, za obdržanje narodnosti. To je 90 ljet neumornog djela i angažmana, da se ov naš mali na­rod ne zgubi u oceanu velikih, ki ga okružuju. Pravoda da su se lica vodećih preminila, ali duh je ostao isti, to je on duh,  ki je peljao Martina Meršića st. (MMst), Ivana Dobrovića i mnoge dru­ge sve do današnje dobe, da ve­limo našim domo­rocem: ,Vri­d­no je da si očuvamo je­zik, a s tim i našu kulturu, ja­čke i obi­čaje.’

Sehr geehrte Damen und Herrn, dragi prijatelji, dragi dečki

Meine Laudatio beschäftigt sich mit Musik und handelt von:

Altem und Neuem bei den Basbaritenori

Old wine in new bottles?

Agica Mikula iz Novoga Se­la svečevala je petak. 29. marca svoj 100. rodjendan. Sa svojimi sto ljet je Agica Mikula (Jokačeva) najstariji človik u Novom Selu potom kad je pred kratkim umrla  Marija Kustrić, teta Mica Školnikova (Fabina). Recept za dugi žitak vidi u svojoj vjeri, u ljubavi unutar obite­lji i u 67-ljet dugom srićnom hištvu — je rekla u TV-intervju-u za Dobar dan Hrvati. Jonči i Agica Mikula su se vjenčali 8. novembra 1942.

WULKAPRODRŠTOF — Školski nadsavjetnik i bivši di­rektor OŠ Rudi Prikosović je pred kratkim, 6. marca proslavio svoj 90. rodjendan. Rodjeni Mjenovac je po izobrazbi za učitelja u Beču u Marijan­u­mu bio najprije 6 ljet dugo zaposlen na financijskom uredu u Željeznu. U tom času je u­p­o­znao svoju kasniju hižnu dr­u­žicu Francisku i je bio dvi lje­ta dugo kantor u Mjenovu i u Malom Borištofu. 1958. ljeta je dostao prvo mjesto za učitelja u Rasporku, kade je dvo­ja ljeta dugo podučavao. 1960. ljeta se je preselio sa svojom ženom u Vulkaprodrštof, ka­de su obadva dostali mjesto za učitelja.

ŽELJEZNO — Fotokrug Željezno svečuje ljetos 35. ljet postojanja a Fotogrupa Niuzalj 40. obljetnicu utemeljenja. Prilikom ovih dvih jubilejov i dugoljetnoga prijateljstva med člani su pozvali na otvaranje skupne izložbe u kavanu Ma­skaron u Željeznu.
Izložba ima geslo „Fremdgehen Fremdsehen“. Člani fotoklubov su temu tako obdje­lali, da su Željezanci fotografi­rali u Niuzlju a člani Fotogru­pe Niuzalj su fotografirali u Željeznu. Različne fotografije da su nastali ali i na 35 kilometrov dužičkom putu med Ž­eljeznom i Niuzljom — pišu u izjavi za štampu.

Jive (Hanzi) Dihanić je 24. 10. slavio svoj 60. rodjendan. Hanzi je poznat kao u­s­pješan nogometaš, ki se je ne samo igrao u mnogi društvi kako su to FK Austria Wien, Ssw Innsbruck, „Grazer AK, FC Linz, Favoritner FC, n­e­go i u austrijskoj nogometnoj reprezentaciji (od 1980. do 1984. ljeta), kade se je 1982. ljeta na primjer igrao i u kva­lifikaciji za Svitsko prvenstvo u nogometu.

K 80. rodjendanu se zvećega pišu retrospektive o jubilarovom djelovanju. I kod našega slavljenika bi prez većega iskanja našli priličan broj zaslug, djel i odlikovanj. O si­m­poziju u čast Nikole Benčića prilikom njegovoga 75. rodjen­dana pisale su Hrvatske novine opširno. Jur njegov dota­dašnji opus dao bi slavljeniku pravo, da se postavi na najviši pijedestal u red s najzasluženijimi velikani našega maloga naroda. Bibliografija njegovih djel u »Zborniku o Nikoli Benčiću« spominje do 2016. ljeta 616 jedinic, a nje sastavljač Petar Tyran sām priznaje, da nije potpuna. No Nikola nije ni na mig razmišljao o tom, spla­zniti na neko visoko podnožje ili sjesti u komotni naslonjač, uzdisajući tamjan kadionic i uživajući različne hvalospjeve.

Kad je 28. februara 2012. lje­ta u 94. ljetu života umro prof. vlad. savj. Feri Sučić, u Hrvatski novina broj 10. od 9. marca 2012. ljeta je pisao Petar Tyran da je „s F. Sučićem otišao zadnji velikan našega novinstva ali i književnosti i narodne gla­zbe gradišćanskih Hrvatov“. Feri Sučić ostavio je nezabo­ravne trage i slijede u knji­ž­e­­v­noj, muzičkoj a pred svim i novinarskoj sceni našega m­a­loga hrvatskoga roda i kao takovomu mu se triba neizmjerno zahvaliti i se pokloniti pred velikim umom i čl­o­vikom širokogrudnoga srca i velike duše.

Jedan od najplodnijih suvrimenih „štoričarov“ ali prije sve­ga pjesnikov, Anton „To­n­či“ Leopold je srijedu, 13. ju­nija svečevao svoj 90. rodje­n­dan. Rukopisne zbirke Anto­na Leopolda obuhvaćaju daleko već od 2.000 pjesmic. Izdao je šest knjig a pjesme je objelodanio u antologija, školski knjiga, Gradišće K­alendaru i Hrvatski novina. Hrvatski centar u Beču je Antona Leopolda odlikovao s Kulturnom nagradom »Metron«.

Povjesničar pravi dvor. savj. dr. Feliks Tobler je 9. maja svečevao svoj 70. rodjendan. Ro­djeni Rasporčan je po stu­diju povijesti i germanistike od 1974. ljeta na Sveučiliš­ću u Beču, za ko vrime je bio angažiran i u Hrvatskom aka­demskom klubu a uza to i u Komitetu za prava gradiš­ća­n­skih Hrvatov, 35 ljet dugo bio zaposlen u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Feliks Tob­ler je znatno pridonesao u­gledu i razvitku ove institu­cije i dokumentiranju gradiš­ćanskohrvatske povijesti. P­o­pis Toblerovih publikacijov obuhvaća danas 85 naslovov.