Nije lako ali je moguće: Pokusiti udovoljiti sve štiteljske sloje HN!

Petar Tyran

Od znanstvene analize — kako ju je Nikola Ben­čić nazvao u 13. nastav­ku svoje serije »110 ljet Novine gradišćanskih Hrvatov« s pod­naslovom „Sadržaji (NT, KHN, NS, NT, HN…) o HN iz 1994. ljeta (tadašnji studenti Joži Buranić/Manfred Če­nar/Jandre Palatin) u okviru jednoga seminara sveuč. prof. Wolfganga Dresslera, s Insti­tuta za jezikoslovlje Bečkoga sveučilišća — je prošlo 25 ljet. Ov seminar je bio držao dislocirano u Hrvat­skom aka­de­m­skom klubu u Schwindgasse 14. u 1994. lje­tu. Na temelju toga je pak iza­šla Dresslerova publikacija (skupa s) J. F. Buranits, M. Csenar, J. Palatin: Sprache und Bewußtsein: Das Image des Kroatischen bei den burgenländischen Kroaten. In W. Holzer, R. Münz (Hgg.): Trendwende? Sprache und Ethnizität im Bgld.. Wien: Passagen Verlag 1993. 155-176.

Gdo koga triba potpomagati i čija bi bila obaveza podupriti manjine

Petar Tyran

O pitanju gdo materijalno, idealno i moralno tri­ba podupirati narodne gru­pe, mnogi su jur pisali puno o tom a još već govorili. Či­njenica je da u narodni gru­pa, nacionalni manjina, etnički zajednica najprije triba voditi brigu domicilna zemlja, dr­ža­va, u daljnjem pak ona zem­lja, država, on narod odakle potiče dotična narodna gru­pa ili nacionalna manjina. U slučaju gradišćanskih Hrvatov je to dakle čisto jasno — iako podiljeno na pet zemalj odnosno držav.

„To naši ljudi ne razumu“ — čuda puti je istina - a je ipak sramotno!

Petar Tyran

Velika je dilema, da gradišćanski Hrvati uopće, a tim pred svim i konz­u­menti tiskanih izdanj sve sla­bije vladaju hrvatskim jezikom a tim, naravno, i sve slabije čitaju — ako uopće još — na hrvatskom jeziku. Situ­acija se počemeruje vidljivo zapravo od dana u dan. A pak se sve češće čuje „To naši lju­di ne razumu“ iz ust onih, ki najvećim dijelom sami već ne razumu odnosno ne čitaju. Tim da u bīti imaju pravo u procjeni situacije, još dugo ne znači, da zato imaju pravo u tom, da se jezik triba prilago­diti onim najslabijim i poklek­nu pred slabim jezičnim zn­a­njen, nedovoljnom jezičnom kompetencijom.

U času očekivanja promjenov — važno znati zač su i zač stoju HN!

Petar Tyran

Ukoliko je zaista realisti­č­no da će s 1. novemb­rom 2020. ljeta dojti personalnih promjenov u uredjiva­nju Hrvatskih novin će se pokazati stoprv onda ako bu­de tako daleko. Neki sa stra­hom drugi s veseljem razmiš­ljalju o tom terminu. Činjeni­ca je da bi s tim danom trib­a­lo profunkcionirati temeljito financijsko rješenje kao uvjet da HN i nadalje moru redovito izajti. Ali će ovisiti u pr­vom redu o 24 zastupnikov u hrvatskom Narodnosnom vi­jeću (Savjetu u narodni gru­pa) na čelu s predsjednikom i potpredsjednikom — ili moguće i predsjednicom ili potpredsjednicom — će li biti po­litičke ods. zakonske odluke o temeljitom podupiranju ma­njinskih tiskanih medijov, u prvom redu Hrvatskih novin. Nadalje se to tiče, pravoda i koruškoslovenskih Novic, a u daljnjem tiskovnic i ostalih autohtonih narodnih grup.

Pred turističkom sezonom se redo­vito pojavljuju dičarije s ogradami!

Petar TyranEvo, odmor je počeo ili je pred vrati, turistička sezona se približava vrhun­cu, kolone autov su jur na putu ili ćedu se još dati na put prema Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj — jur se kao amen u molitvi pojavljuju najave o pojačanju granice, o postav­ljanju ogradov, povučenju bodljikave odnosno oštre ži­let-žice uz granice zgora spo­menutih držav. Ako jedna zemlja počne, druga i treta pak, naravno „moraju“ reagi­rati i jur je provokacijov med prvimi i drugimi i brzo se zaoštrava situacija na granični prije­lazi.
Naravno, Italija a s tim i ministar unutrašnjih poslov Salvini imaju velike probleme pretežno s afričkimi izbi­­gli­ca­mi ili migranti (zavisi o tom ka­ko ča kanimo viditi). Pu­no njih dojde prik Sredozem­no­ga morja iz afričkih zemalj, prije svega iz Libije, a najbli­že im je Lampeduza, najjužnija točka Italije.

Ugarska: cijeli orsag pred Trianonom — Madjarska: ostatak i današnja je država

Petar TyranTako često, gustokrat ne gledam na Facebook, ne kad me ne bi zanimalo, ali zato mi jednostavno fali vrime. No, ponekad me pak negdo upozorava, da je ovo ili ono bilo na fejsu. Onda pak odlučim, ću li tomu po­svetiti neki čas ili ne. Tako su me i upozorili na to da se na fejsu očigledno redovito jav­lja Mata Dorkac Prisičan. Mogao bi biti epigon ili na­sljednik nekadašnjih Cyberkrowodn ki su se redovito i ponekad i jako duhovito jav­ljali iz Frakanave i okolice. No Prisika nije tako daleko. O Cyberkrowodn je studen­tica Aleksandra Ščukanec iz Zagreba pisala još i vrlo opa­že­nu disertaciju ka je pak i objavljena u knjigi. Od onda odredjen broj neupućenih u Hrvatskoj zaista da je ov um­jetni jezik Cyberkrowdn, tzv. „cyberkrobotisch“ zaista i jezik (odredjenoga sloja) hr­vat­ske mladine u (sridnjem) Gradišću.