U Celovcu je Ministarstvo naobrazbe četvrtak, 16. novembra, po prvi put opet u nazočnosti, održalo Forum za manjinsko školstvo. Ljetošnje težišće su bila društva i školstvo.

Uticaj nimškoga jezika se najbolje vidi u morfologiji i u sintaksi. U deklinaciji se npr. zgublja vokativ (zovni pa­dež), koga jako rijetko hasnujemo, zvana kod nekih od­redjenih imenic. U takovi sl­­u­čaji ima vokativ visoku stil­sku markiranost i daje govoru ča svetačnoga; Dragi brate! Po­štovani oče! Ljubljeni Ivane! Pe­tre! gospodine, pri­jate­lju, go­spodjo. … U svakidanjem govoru koristimo obično samo nominativ: Najdraži brat! Dr­a­gi stariotac! Dragi Petar!

ŽELJEZNO — U gospodar­skoj komori su 6. decembra priredili 13. naticanje u govo­ru istočnih jezikov — to su hrvat­ski, ugarski i ruski jezik. Uza to su i po sedmi put dodilili nagrade dobitnikom naticanja u pisanju sastavkov u istočni jeziki. Sudjelivati su mogli ško­lari sridnjih i viših škol. Ljetos se je naticalo 30 školarov i ško­laric, a u pisanju sastavkov na istočni jeziki se je mirilo 48.

OZALJ — Misec hrvatske knjige je tradicionalna nacionalna kulturna manifestacija posvećena hrvatskoj pisanoj riči; ima za cilj promicanje hrvatske knjige i čitanja, a okuplja knjižničare, književnike, nakladnike, kulturne djelatnike i brojne čitatelje.

Ogranak matice hrvatske u Ozlju, OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj i Gradska knjižnica i čitaonica I.B. Ozalj u Misecu hrvatske knjige posvećuju dane na spomen prof. dr. Stjepka Težaka.

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je sada jur 10. put po redu organiziralo Recital, naticanje u recitiranju hrvatskih pjesmic. Re­cital se minja s Grajamom, dakle jedno ljeto pjesmice a drugo ljeto naticanje u jače­nju. U Kugi u Velikom Bori­štofu se je petak, 10. aprila naticalo već od 80 dice u tri starosni kategorija od 8 do 14 ljet. Recitiranje pjesmic, kratko Recital, HKD u Gra­dišću priredjuje svako drugo ljeto ovakovo jezično natica­nje, ko je važno i za druženje, upoznavanje i učnju jezika.

Aleksandra Nišević s Trgovačke akademije Željezno je 19. februara dobila jezično naticanje za stručne više i sridnje škole u Željeznu. Bi­la je jedna od osam kandida­tov, ki su se naticali u hrvat­skom jeziku. Svega skupa su se naticali 72 školari u pet jezikov. Zastupani su bili jeziki engleski, francuski, špa­njolski, talijanski i hrvatski. Angelika Kornfeind je pelja­čica Djelatne zajednice učiteljev za hrvatski jezik.

DUBROVNIK/STUTTGART-WEIMAR — U novoj 3. nakladi velikoga (17-sveščanog) Kindlerovoga leksikona književnosti (Kindlers Literaturlexikon; KLL) iz 2009. lj.  izašao je i novi članak o Iva­nu Gunduliću kao o („čisto“) hrvatskom piscu, tako da Matica Srpska (i ostali) nećedu mo­ći „prodati“ na zapadu Gund­u­lića kao srpskoga pjesnika. Ov­de je još i navedeno mjesto ro­djenja i smrti kako sada slijedi: „Du­brovnik (Kroatien)“. 

ŽELJEZNO — Na Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu je završilo šest mladih učiteljic izobrazbu za hrvatsko i dvojezično podučavanje na osnovni škola. Četire su završile cijeli studij, a dvi su uz svoju sadašnju službu kao učiteljice na osnovnoj školi položile ispit za hrvatski.

ŽELJEZNO — Na Saveznoj gimnaziji u Željeznu. 2. lip­nja/junija prezentirali su hrvatsku škol­sku knjigu »Pominajmo se!«, ku je financiralo Hrvatsko kultur­no društvo u Gradišću. Školarice i školari 3.F razreda peljali su kroz program, a školarice i školari 2. i 3.F razreda su predstavili nekoliko kusićev iz knjige, čije su autorice Sabine Nagy i Sanja Abramović, ka je odgovorna i za layout. Mr. Zlatka Gieler se je dirljivo zahva­lila autoricam knjige, čiji lektor je bio „stari kapacunder“ hrvatskoga jezika — mr. Ivo Sučić. 

Sedmeročlani žiri je u svojoj sjednici 26. marca jed­no­gla­sno odlučio da će iz pr­edlo­ženih projektov i inicijativov dodiliti »MINI-METRON« za 2013. ljeto Saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željenu; to­čnije: Hrvatskim razredom — projekti razmjene sa školami u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula) — jur 20 ljet dugo. Peljačica projekta je  profesorica hrvatskoga jezika, mr. Sabina Nagy, direktorica škole: mr. Karin Rojacz-Pichler (obadvi su gradišćanske Hrvatice). Hrva­t­ska kulturna nagrada Hrvat­skoga centra se dodiljuje na­rašćaju za posebne ideje i i­s­taknuta dostignuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga o­d­nosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopouzdanosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu.»MINI-METRON« se dodi­lj­u­je godiš­nje u obliku svetačnosti i je u obliku: skul­p­tu­re od st­a­kla s u­graviranim na­t­pisom i poveljom i cilondrom na hr­vatskom jeziku.