Folklorni ansambl Kolo-Slavuj je u nastavku lanjskih us­­pješnih adventskih koncertov „Zajačimo maljahnomu“ ljetos snimio i publicirao no­sač zvuka, CD-jku s istim naslovom. U tom svojem adventskom programu Kolo-Slavuj interpretira i prezentira kršćanske narodne napjeve kao i crikvene liturgijske jačke iz svih krajev kade živu gradišćanski Hrvati kao i iz Hrvatske. Posebno žarišće pritom leži na jačka Hrvatov na Hati, osebujno napjevov iz Hrvatskoga Jandr­o­fa i Pandrofa, s ciljem da bu­du izvodjene i objavljene jačke ke su rijetko komu još pozna­te ili pak jur zdavno bile pozabljene (G. Novak-Karall).

CrikvEni zbor Svetoga Lov­renca Trajštof pod peljanjem stud. nadsavj. mag. Zlatke Gieler ima jur dugu tradiciju u ovom selu na Poljanci i je poznat širom Gradišća. Ov zbor je utemeljen u jeseni 1965. kao mišoviti zbor pod peljanjem Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl uz peljanje školnika i kantora Alfonsa Kornfeinda bio oblikovao sv. maše pri­likom crikvenih svetačnosti. Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U sljedeći ljeti je po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kao i pri drugi poseb­ni i istaknuti prilika.

U ovi dani smo u najtira­ž­nijem dnevniku u Hrvat­skoj, u Večernjem listu mogli uz drugo čitati komen­tar Denisa Romca s naslovom „Cijela se Europa pomirila, sa­mo Hrvati i Srbi to nikako ne mogu“. U zadnji tajedni i mi­seci zapravo u svi mediji se spominje 30. obljetnice pada željeznoga zastora a tim i ru­šenja Berlinskoga zida. To je zapravo 45 ljet po završetku najgorjega krvoprolića u po­vi­jesti človičanstva. A zapra­vo znamo po priliki samo za točne žrtve Drugoga svitskoga boja odnosno zločine Tre­toga Reicha na zapadu Eur­o­pe. Minucioznomu bilježe­nju nimških nacistov i nimškoj točnosti i temeljitosti imamo zahvaliti toliko točan popis žr­tav — palih, ubijenih, umo­renih, ugladjenih ili nestalih.