Postižu manjine već ako su lojalne ili ilojalne prema svojoj domicilnoj državi?

Petar Tyran

Ovoljetna proslava povodom 100. obljetnice na­rodnoga glasovanja u Ko­ruškoj 10. oktobra (1920.-2020.) je dopeljalo do nove kvalitete u gledanju na narod­nosnu odn. manjinsku politiku u Austriji. Iako brojni angažirani Slovenci i Slovenke u Koruškoj nisu zadovoljni su očekivali znatno oštrije i jasnije riči pred svim i sa str­a­ne njevoga mladoga zastupni­ka, ki je govorio na ovoj proslavi, more se objektivno us­tanoviti, da je sve prošlo u vr­lo jasnom duhu konsenza, da­kle sporazuma med oficijelnom Koruškom i barem dvimi slovenskimi organizacijami, Zso-om Marjana Stu­r­ma na čijem če­lu sada stoji mladi Manuel Jug, i Sks-om (Skupnost koruških Slovencev) na čelu s Bernardom Sa­dovnikom, u bīti službenim zastupnikom Slovencev po­stavljen od zemaljske vlade Koruške. Nsks na čelu s Valentinom Inzkom, daleko naj­veća organizacija koruških Slovencev, se je ćutio jako zapostavljen, ali je pak požrk­nuo, da ga je službena, tj. socijaldemokratska Koruška ta­ko rivala na stran.

Generalna sjednica HKD-a u Filežu

Nedilju, 18. oktobra je Hrvatsko kulturno društvo održalo svoju redovitu generalnu sjedni­cu u krčmi Divoš-Karall u Filežu. Na sjednici bez odibiranja je išlo med drugim za novu situaciju po povišenju subvencijov kot i ulogu savjeta kot zastupničtvo cijele narodne grupe.

FILEŽ — Generalna sjednica Hkd-a je bila podiljena u dva dijele. U dvi otpodne je bila prezentacija najnovijega produkta Hkd-a, knjige i CD-a »Mona & Liza«. Tekst je napisala Do­roteja Zeichmann a Franjo Kröpfl je načinio ilustraciju.

Tajnik Hkd-a Jandre Palatin je pred­stavio nazočnu autoricu ka se je onda sama zahvalila da je mogla skupno s Hkd-om izdati ovu dvojezičnu knjigu za dicu i odrašćene. (Recenzija slijedi u dojdu­ćem broju HN).

Tagovi: 

Saslušavanje Minority SafePack inicijative u parlamentu Europske unije

2019. ljeta je Minority Safe­Pack inicijativa došla do p­o­zitivnoga konca. Potpisali su onda 1,123.422 ljudi iz cijele Europe, tako da se Europ­ski parlament mora baviti  o­vom gradjanskom inicijativom, ka sadržava pravne predloge za očuvanje nacionalnih i autohtonih manjin kako i njevih jezikov i kulturov. Cilj je osiguranje i čvrš­ćenje pravnih odredab, odnosno zakonov za narodne grupe i manjine u Europi. 15. oktobra je konačno došlo do javnoga saslušavanja ove inicijative u parlamentu Europske unije.

Veseli budimo danas i srićni, barem dokle se sutra zbog pinez radjaju — nove svadje!

Petar Tyran

Mogli bi se barem kratak čas veseliti. Konačno smo uspili u tom da stvo­rimo tako jak politički priti­sak da se konačno nešto ga­ne i u manjinskoj politiki, točnije na razini Savezne vla­de a još točnije tirkizno-zele­ne koalicije. Od počekta je bi­lo, jasno, ako bi nešto mogli ganuti, pokrenuti a tim i povišiti toliko potribne subvencije za čim uspješnije djelovanje u korist narodnih grup, onda bi to moglo biti moguće u ovoj političkoj konstelaciji. Stalno opomenjivanje, anti­chambriranje kod političarov i političarkov Övp-a i Zele­nih, kod onih u politiki, ki i ke imaju opet malo već sluha za manjinska pitanja je konačno pri­pravilo rodno tlo, da bi se nešto moglo ganuti u korist narodnih grup.