Prvi pokušaj otkada postoji hrvatski Savjet za narodnu grupu, a to je ipak jur skoro 30 ljet, da se prekine partijskopolitički dogovor med VP-om i SP-om, kako ćedu podiliti funkcije predsjednika i potpredsjednika ovoga savjetodavnoga gremija pri Saveznom kancelarstvu, nije uspio. Još je prečvrsta politička „velika“ koalicija, mogli bi reći i tradicionalno črljeno-črni proporc u Gradišću – kakovoga pravoda jur ljeta dugo nima na zemaljskoj političkoj razini. Ali narodne grupe su u povijesti svenek šantale i plantale iza aktualne politike, su svoj spas uvijek iskale u krilu političkih stranak, dakle, naravno i u ovom.

Stoprv dva dane po koncu redakcije za ov broj Hrvatskih novin, četvrtak, 18. augusta hrvatski Savjet za narodnu grupu će odlučiti o novom predsjedniku/ici i potpredsjedniku/ici Savjeta. Ako ćedu se držati uhodanih modalitetov onda je ov put na redu Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću da stavi predsjednika. Pokidob med svojimi trimi zastupniki u Savjetu nima niti jedne žene, more to biti samo muškarac, a predsjednik HKD-a Stanko Horvat će sigurno reflektirati na tu predsjedničku poziciju u Savjetu.

Kakova koincidencija – Beč 1850. i 2022. ljeta, 172 ljeta kašnje. Beč u 1850. ljetu: Bečkim izborom štokavice za standardni jezik Južnih Slavenov (Vuk Karadžić, Jernej Kopitar i njevih sljedbenikov balkanske politike Bečkoga dvora) i radikalnom aplikacijom iste od Ljudevita Gaja, ova ilirizma – uz odbacivanje čakavice i kajkavice, ča mu je Miroslav Krleža zamirio – kao i daljnjim djelovanjem hrvatskih vukovcev stvorene su razdjelnice u hrvatskom jeziku. A sada, 172 ljeta kasnije, opet iz Beča, ali s čisto drugom namjerom, vratila se je u Hrvatsku čakavica, stara skoro 500 ljet i još puno starija. Čakavica, ka je povodom 32. Croatiae redivivae ljetos došla u Selca na otoku Braču na pjesničku manifestaciju „ča-kaj-što“.

Očito je u momentu dosta povoljna situacija u pogledu na bilateralne odnose med Republikom Hrvatskom i Austrijom. Vjerojatno je tomu uzrok i to, da Hrvatska stoji kratko pred ulaskom u eurozonu, da će pristupiti Schengenu odnosno biti primljena u Schengensku zonu i da je Hrvatska odlučila upeljati skupnu europsku valutu euro s 1. januarom 2023. ljeta.

Stigao je čas ljetnoga odmora. Za neke jur malo ranije, za neke stoprv sada ili još kasnije. Zahvaljujući mladim snagam u uredničtvu HRVATSKIH NOVIN i pokidob tiskara isto djela i prik ljeta i HRVATSKE NOVINE moru izajti kroz cijelo ljeto bez da bi prekinule izlaženje za dva ili tri tajedne u sredini ljeta. Tako drage štiteljice i štitelji, ćedu HRVATSKENOVINE i u ovi najvrućiji tajedni ljeta dolaziti k vam (iako znamda u malo skraćenom i smanjenom obliku), dokle po ljetni prazniki opet krenemo punom parom i snagom.

Od gradišćanskih Hrvatov bi se znamda moglo očekivati barem neko razumivanje za Vladimira Putina, a tim na svaki način i za Viktora Orbána. Razumivanje pravoda još nikako ne tri- ba značiti odobravanje toga ča činu. Činjenica je, da su Hrvati u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, današnji gradišćanski Hrvati u najširjem pogledu imali razumivanja i za rusku dušu a svakako i za madjarsku dušu i najvjerojatnije bolje razumu mnogo stvari, ke se dogadjaju u današnjoj Ru- siji i u Ukrajini, isto kao to ča se dogadja u današnjoj madjarskoj politiki. A onde kade toga razumivanja za madjarsku dušu već nima, onde počinje stvarni raskol med gradišćanskimi Hrvati s ove i one strane granice. To svenek triba imati pred očima, ako govorimo o stvarnoj ili samo i navodnoj zajednici gradišćanskih Hrvatov.

Pred dvimi tajedni sam na ovom mjestu pisao kako na Hati, na čistom sjeveru Gradišća nima nikakove mogućnosti učiti hrvatski u viši škola. Na pitanje čija je to krivica ima bezbroj odgovorov — ili i nijednoga! Činjenica je, da su Hati s nekada hrvatskimi i sada dvojezičnimi seli katastrofalno zapušćeni u pogledu na hrvatski u školskom sustavu.

Bilo na koj strani društvene odnosno (partijsko) političke letvice stojimo sve već nas je, ki oduravaju partijskopolitička natezanja, stalno napadanje i neprestano potribovanje na odstup. Da je opozicijska politika tvrd posao i da je dostkrat jako tvrdo vrtati škulje u tvrdo drivo ili još i kamen, je dovoljno poznato. Ali od sada još nismo bili suočeni s takovimi tvrdimi političkimi glavami, ke svom silom kanu vrtati škulje u najtvrdji kamen a niti nije jasno, će li ta škulja uopće koristiti nekomu i nečemu — u slučaju, da bi se ugodalo da se uvrta u to drivo.

S jednim veselim okom čitamo u hrvatski visti na ORF-u Gradišće, da je na Dvojezičnoj saveznoj gimnaziji Borta svih 12 maturantov uspješno položilo ispit zrelosti iz hrvatskoga jezika, sedmimi još i s odličnim uspjehom. Nadalje začudjeno čitamo da je „zvana u Gornjoj Pulji svagdir hrvatskih maturantov“. Naime „maturu u hrvatskom jeziku je položilo i šest kandidatov u daljnji tri gimnazija zemlje. U saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željeznu su trimi pismeno i četirimi usmeno maturirali u hrvatskom jeziku a u gimnaziji u Matrštofu i Terezijanumu u Željeznu je po jedan kandidat birao hrvatski jezik za maturu. A plačućim okom čitamo, da „na gornjopuljanskoj gimnaziji ljetos nijedan nije maturirao po hrvatsku“.

Jur je tomu prošlo čuda ljet, da sam na ovom mjestu zagovarao pristup zemljam takozvanoga „zapadnoga Balkana“ Europskoj uniji. Niti Austrija a još manje druge države unutar EU nisu tada razumile, zač je toliko važno, da se ove zemlje i države uključu u europsku obitelj i da tim postanu i politički i gospodarski i diplomatski dio ove zajednice — prije nego je drugi svojataju i privuču k sebi.