Skoro neopaženo je u naši krugi prošla konferencija za štampu o novom nastavnom planu za više oškole opće naobrazbe. Po kratkom, ali jur ončas skoro prekasnom uzrujavanju u vezi s kraćenjem ur stranih jezikov u gornji razredi je novo rješenje na saveznoj razini jur spalo. Skratit ćedu se ure stranih jezikov za dvi ure, razina matura u tom jeziku neka ostaje ista.

Ali ne bi bili u Austriji ako sad ne bi došao dodatak: Unutar školske autonomije moru škole samostalno prilagoditi nastavni plan, da je novi predmet „mediji i demokracija” pokriven na primjer u nimškom jeziku. Onda je moguće, da ćedu na primjer strani jeziki ostati nedotaknuti.

Do kada će biti dovoljno goriva, o tom se u prošli tajedni čuda diskutira. Otvorenimi hartami pravoda nijedna zemlja ne igra. Nedavno je šokirala nimška ministrica ekonomije Katherine Reiche, kad joj se u Texasu izmaknulo, da bi Nimška od konca aprila mogla imati manjak nafte, ako se boj u Iranu nastavlja. Pokidob se ova izjava širila na nevjerojatno brzi način, moralo je nje ministarstvo veljek ublažiti: Ovo bi bio samo najgorji slučaj.

Kad sam pripravila povidajku za dičju stran – fantastičnoga ribara Palunka – odzvanjalo mi u uši rečenice kolegice, ka mi je nedavno rekla, da dica već nisu naučna na ovakov tip fantastične povidajke. I na neki pasaža sam to mogla razumiti, ali dokle sam čitala o morskom kralju, Zori-divojki i različni drugi bići, ka se nahadjaju u lozi, morju ili svitu med njimi, uptila sam kako moji moždjani djelaju. Stvarali su prez da sam je prosila slike o čudni špilja, o zlatom pijesku na presenećujuće svitlom morskom dnu, o morskom kralju u obliku jastroga velikih očiju i još veće brade.

Šport, osebujno on šport, ki se prakticira u javnosti, povezan je uvijek s velikimi emocijami. Pozitivnimi i negativnimi. Šport, ki zvana toga ima veliki broj navijačic i navijačev, je uvijek i reprezentacija društvenih problemov. A šport, ki je u Europi u tom pogledu najbolji primjer, je nogomet.

Ako ide po Hrvatskom centru i Školskom društvu Rešetarić, onda je jur sve fiksirano. 6. septembra 2027. kanu otvoriti prvi hrvatski razred osnovne škole pod krovom Komenskyjeve škole u Beču, najave su moguće jur ljetos u jesen.

Preuzet će se i njev način obrazovanja pod konceptom centrope schooling, koga je Komenskyjeva škola sama za svoje potriboće razvijala.

U nedilju naglo je prehićen plan za ov komentar. Svisno črnom farbom prekrižena hrvatska imena u Vorištanu i Štikapronu su prevrnula raspoloženje.

Slike, ke su se najednoč pojavile svagdir, je mnoge od nas ostavilo prez riči, dokle je neki komentator pisao: Ne smimo ostati bez jasnih riči!

Vesna Crnić Grotić, stručnjakinja komisije Vijeća Europe na redovitom monitoringu o implementiranju Europske čarte za regionalne i manjinske jezike, rekla je prema ORF-u, da imaju sve manjine ča skupnoga u ponašanju. Čuda puti vidu situaciju negativnije nego je zapravo, a države uprav obrnuto. One obično polipšaju situaciju. To je u prvom redu logično: Države moraju ispuniti odredjena prava. Ako ada ča nije ispunjeno, triba se to lipo zapokati, da ne bi veljek u oko spalo. A ako manjine svakih pet ljet imaju vrlu rijetku mogućnost, da se tužu o situaciji i da je zaista gdo kani poslušati, onda ćedu sigurno malo deblje namazati, nego ča bi odgovaralo.

Negledeć toga da nam fali zaistinu dobro standardno djelo o muziki gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, diskusija na sveučilišću za muziku i dramsku umjetnost prošli petak je pokrenula veljek cijeli red diskusijov. Diskutant Vlašić je sa svojimi izjavami o vlašćem muzičkom ukusu i zato manjkajućoj ponudi pokazao, kako teško je muzikom dostignuti sve ljude.

Iako smo očekivali čuda reakcijov, ostalo je kod jedne jedine iz hrvatskih krugov. Čini se, da falu ideje u pogledu na manjinsko školstvo i uspješno podučavanje hrvatskoga jezika: Dokle se jedni fokusiraju samo na Beč, ne znaju drugi, kako u Gradišću bolje djelati – najbolje pravoda skupa. U pogledu na ovu situaciju skraćenja stranih jezikov – i hrvatskoga – u gimnazija Hrvatice i Hrvati nimaju veliko podupiranje od drugih manjin. Slovenci imaju sa Slovenskom gimnazijom i trgovačkom školom Št. Peter Drugi sistem. U Gradišću je od gimnazijov samo u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti hrvatski nastavni jezik. Moglo bi se sada reći, da se je u Gradišću predugo forsirao hrvatski kot strani jezik, da bi se jezik mogao podučavati u zanimljivo vrime, a ne opet jednoč kot zadnja ura u petak otpodne.

KI, UI ili AI: svejedno na kom jeziku, kratice za umjetnu inteligenciju su svagdir. Otkad učiteljice i učitelji već ne moru davati pismene zadaće, ar su velikim dijelom napisane umjetnom inteligencijom je bilo jasno, da će se ov razvitak vrijeda i zrcaliti u nastavnom planu. A čini se da osebujno u ekonomski neoliberalni stranka postoji odredjena naklonjenost prema ovakovimi riči ili pak i biračkomu klijentelu. Da se ne more stalno nadopunjevati satnica prez smanjenja drugoga se je isto moglo očekivati.