Moramo si oblići novu pratež, pak ćemo biti atraktivniji za puno naših

Petar Tyran

U pogledu i na Hrvatske novine a tim naravno i na Hrvatsko štamparsko društvo stoji pred nami vrlo zanimljiva, pred svim i angažmana puna jesen. Naj­prvo 29. septembra Austrija bira novu Vladu i će zaminiti dosadašnju privrimenu „te­h­ničku vladu stručnjakov i visokih činovnikov“ opet s pr­a­vimi političari, sa zastupniki političkih stranak, ki ćedu, u­faj­mo se, im­ati i politički pro­gram. Sadašnja prelazna vla­da ne more a najvjerojatnije niti ne kani i niti ne želji rije­šiti potribna politička pitanja niti ne kani odlučiti o potrib­ni stvari, i pitanji.

Nije lako ali je moguće: Pokusiti udovoljiti sve štiteljske sloje HN!

Petar Tyran

Od znanstvene analize — kako ju je Nikola Ben­čić nazvao u 13. nastav­ku svoje serije »110 ljet Novine gradišćanskih Hrvatov« s pod­naslovom „Sadržaji (NT, KHN, NS, NT, HN…) o HN iz 1994. ljeta (tadašnji studenti Joži Buranić/Manfred Če­nar/Jandre Palatin) u okviru jednoga seminara sveuč. prof. Wolfganga Dresslera, s Insti­tuta za jezikoslovlje Bečkoga sveučilišća — je prošlo 25 ljet. Ov seminar je bio držao dislocirano u Hrvat­skom aka­de­m­skom klubu u Schwindgasse 14. u 1994. lje­tu. Na temelju toga je pak iza­šla Dresslerova publikacija (skupa s) J. F. Buranits, M. Csenar, J. Palatin: Sprache und Bewußtsein: Das Image des Kroatischen bei den burgenländischen Kroaten. In W. Holzer, R. Münz (Hgg.): Trendwende? Sprache und Ethnizität im Bgld.. Wien: Passagen Verlag 1993. 155-176.

Gdo koga triba potpomagati i čija bi bila obaveza podupriti manjine

Petar Tyran

O pitanju gdo materijalno, idealno i moralno tri­ba podupirati narodne gru­pe, mnogi su jur pisali puno o tom a još već govorili. Či­njenica je da u narodni gru­pa, nacionalni manjina, etnički zajednica najprije triba voditi brigu domicilna zemlja, dr­ža­va, u daljnjem pak ona zem­lja, država, on narod odakle potiče dotična narodna gru­pa ili nacionalna manjina. U slučaju gradišćanskih Hrvatov je to dakle čisto jasno — iako podiljeno na pet zemalj odnosno držav.

„To naši ljudi ne razumu“ — čuda puti je istina - a je ipak sramotno!

Petar Tyran

Velika je dilema, da gradišćanski Hrvati uopće, a tim pred svim i konz­u­menti tiskanih izdanj sve sla­bije vladaju hrvatskim jezikom a tim, naravno, i sve slabije čitaju — ako uopće još — na hrvatskom jeziku. Situ­acija se počemeruje vidljivo zapravo od dana u dan. A pak se sve češće čuje „To naši lju­di ne razumu“ iz ust onih, ki najvećim dijelom sami već ne razumu odnosno ne čitaju. Tim da u bīti imaju pravo u procjeni situacije, još dugo ne znači, da zato imaju pravo u tom, da se jezik triba prilago­diti onim najslabijim i poklek­nu pred slabim jezičnim zn­a­njen, nedovoljnom jezičnom kompetencijom.

U času očekivanja promjenov — važno znati zač su i zač stoju HN!

Petar Tyran

Ukoliko je zaista realisti­č­no da će s 1. novemb­rom 2020. ljeta dojti personalnih promjenov u uredjiva­nju Hrvatskih novin će se pokazati stoprv onda ako bu­de tako daleko. Neki sa stra­hom drugi s veseljem razmiš­ljalju o tom terminu. Činjeni­ca je da bi s tim danom trib­a­lo profunkcionirati temeljito financijsko rješenje kao uvjet da HN i nadalje moru redovito izajti. Ali će ovisiti u pr­vom redu o 24 zastupnikov u hrvatskom Narodnosnom vi­jeću (Savjetu u narodni gru­pa) na čelu s predsjednikom i potpredsjednikom — ili moguće i predsjednicom ili potpredsjednicom — će li biti po­litičke ods. zakonske odluke o temeljitom podupiranju ma­njinskih tiskanih medijov, u prvom redu Hrvatskih novin. Nadalje se to tiče, pravoda i koruškoslovenskih Novic, a u daljnjem tiskovnic i ostalih autohtonih narodnih grup.

Pred turističkom sezonom se redo­vito pojavljuju dičarije s ogradami!

Petar TyranEvo, odmor je počeo ili je pred vrati, turistička sezona se približava vrhun­cu, kolone autov su jur na putu ili ćedu se još dati na put prema Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj — jur se kao amen u molitvi pojavljuju najave o pojačanju granice, o postav­ljanju ogradov, povučenju bodljikave odnosno oštre ži­let-žice uz granice zgora spo­menutih držav. Ako jedna zemlja počne, druga i treta pak, naravno „moraju“ reagi­rati i jur je provokacijov med prvimi i drugimi i brzo se zaoštrava situacija na granični prije­lazi.
Naravno, Italija a s tim i ministar unutrašnjih poslov Salvini imaju velike probleme pretežno s afričkimi izbi­­gli­ca­mi ili migranti (zavisi o tom ka­ko ča kanimo viditi). Pu­no njih dojde prik Sredozem­no­ga morja iz afričkih zemalj, prije svega iz Libije, a najbli­že im je Lampeduza, najjužnija točka Italije.