Hrvatska matica iseljenika predstavila je 14. novembra na sajmu knjig Interliberu u Zagrebu nakladničtvo hrvatskih manjin, ko ovo ljeto broji 180 naslovov najzanim­ljivije elitne knjižne produkcije Hrvatov ki živu izvan do­movine, u 12 zemalj sridnje i jugoistočne Europe. Rič je o, kako je istaknuo na predstavljanju ravnatelj Hmi Ma­rin Knezović, dijelu hrvat­skoga kulturnoga mainstrea­ma ki hrvatskomu kulturnomu naslijedju donosi nove vridnosti.

Gradonačelnik Zagreba Mi­lan Bandić u 14 ljet svojega mandata kao načelnik glavnoga grada Hrvatske još nikada nije bio kod Hrvatov u Gradišću. Ali redovito doha­dja na pohod Beču a je posebno povezan i s Hrvatskim centrom u Beču, čiji veliki i poduhvatni projekt hrvatsk­o­ga odnosno dvojezičnoga šk­ol­skoga sustava on kani podupirati. Milan Bandić je bio kandidat Socijaldemokrat­ske stranke Hrvatske. Kad je 2009. ljeta najavio svoju kandidaturu pri predsjedni­čki izbori su ga isključili iz stranke. Kao neodvisni kandidat je u drugom kolu izborov izgubio protiv sadaš­njega predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića. Kao načelnik Zagreba Mi­lan Bandić jedan je od najmoćnijih političarov Hrvatske.

U okviru skupne svetačnos­ti pred zgradom zemaljske vlade u Željeznu se je sabo­r­ski klub ÖVP-a skupa s ÖVP-tovaruštvom politički progo­njenih i priznavateljev Austriji“ spomenuo svih žrtav n­acionalsocijalizma. U zastupničtvu svih tih žrtav su se spomenuli zemaljskoga poglavara Gradišća inž. Han­sa Sylvestra (1934.-39.). On se je zalagao za samostalnu Austriju i je zbog toga došao u KZ kade su ga umorili 19. januara 1938. lj. Sylvester, rodom iz Nikištrofa, je bio po rangu najviša austrij­ska žrtva nacionalsocijalizma.

OSIJEK — U sklopu reprezentativne izložbe Likovna ba­ština obitelji Pejačević, u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku održano je prvo u cij­e­lom redu predavanj. Predavač, dr. Franjo Pajrić, predstavnik Hrvatske samoupr­a­ve u Šopronu, govorio je o ve­za Pejačevi­ćev i ugarskoga gr­a­da Šoprona.

Za Gradišćance, ki živu u Torontu i okolici, je vikend 26. i 27. oktobra bio velik doživljaj. Biškup Dijeceze Ž­eljezno, ekscelenc dr. Egidije Živković, je skupa s de­legacijom iz Gradišća pohodio Gradišćance, ki su pred mnogo ljet ostavili domaću grudu, su najvećim dijelom morali projti trbuhom za kru­hom prik velike vode i su se nastanili u „No­vom svitu“ na američkom kontinentu.

Zemlja Gradišće je 16. oktobra u Zagrebu povjesničaru dr. Mirki Valentiću predala »Časni znak Zemlje Gradišće«. Odlikovanje je na Austrijskom veleposlanstvu predala veleposlanica mr. A­ndrea Ikić-Böhm uz generalnu sekretaricu Ureda gradišćanske zemaljske vlade Moniku Lämmermayr i vladinoga nadsavjetnika Rihar­da Vlašića.

Usvetačni dvorana predsjedničke kancelarije u Bečkom Hofburgu savezni predsjednik dr. Heinz Fischer je visoko odlikovao nekadašnju zelenu zastupnicu u Austrij­skom parlamentu a kašnje pak narodnu pravobraniteljicu mr. Tereziju Stojšić, 16. oktobra.  Za nje zasluge dodilio joj je  »Veliki časni znak na traku za zasluge u vezi s Republikom Au­strijom«.

U Ugarskom Starom Gradu (Mosonmagyaróvár) su otvorili prik­granični projekt »Kanu Lajta«: pristanišće i fuzanje kanuom. Svetačno otvorenje su peljali staro­gr­a­d­ski načelnik dr. István Nagy i predsjednik Regionalnoga saveza Lajta-gaji dr. Harald Ladić uz nazočnost velikoga broja zainteresiranih ljudi.

Kako je objavila Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće na domaćoj stranici (interne­tu) Austrijskoga parlamenta se sada more potpisati gra­dja­n­­ska inicijativa za čuvanje na­rodnih grup. Inicijativu je u juliju pokrenuo Centar au­s­trijskih narodnosti (CAN). I Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) kao i Hrvatski centar u Beču, obadva člani CAN-a podupiraju ovu akciju gradjanov. Internet stranica Parlamenta za čuvanje narodnih grup u Austriji: parlament.gv.at.

U prošlom broju Hrvatskih novin smo objavili rezultate izborov za Nacionalno vijeće (Parlament) od 29. septemb­ra o. lj. Pri koncu redakcije je to bio najaktualniji stav. Ali po izbrojenju izbornih karat je i u Gradišću znatno narasao broj ljudi, ki su su­djelivali pri izbori, naime od 75,7% na 82,5 posto. Kod strankov u Gradišću se nije čuda minjalo. Ali na saveznoj razini su kod četirih str­a­nak još „putovali“ mandati.