„Hrvatska i Austrija imaju mnogo zajedničkih interesov jer je i Austrija dio regije, a stabilnost regije utiče na sta­bilnost naših zemalj“, rekla je hrvatska ministrica vanj­skih i europskih poslov Ves­na Pusić u Beču. Vesna Pu­sić je bila u Beču pri medjunarodnoj konferenciji za zapadni Balkan, na ku je po­zvao austrijski ministar kolega Sebastian Kurz (ÖVP). Sudjelovali su ministri iz šest balkanskih držav, kao i EU-komisar za proširenje Unije Stefan Füle. Konfere­n­cija je potribovala, da Albanija još u juniju dostane status pristupnoga kandidata.

Cindrofac Michel Reimon od Zelenih će biti jedini Gr­a­diš­ćanac u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

ŽELJEZNO — Približno 1000 Gradišćancev i Gradišćan­kov dalo je drugomu na listi Zelenih pri izbori za EU-par­lament, Michelu Reimonu svoj preferencijalni gl­a­s (Vorzugsstimme). Zeleni su u Gradiš­ću osvojili već od 8% glasov. Najveć preferencijalnih glasov je Cindrofac Reimon dostao u Željeznom, a najveć su Zele­ni dostali glasov u Pečvi, Cindrofu i Lučmanu. Zemaljska govoračica Zelenih Regina Pe­trik jasno podupira Reimona na putu u Bruxelles.

Pri izbori u Europski parlament je SPÖ u hrvatski seli Gradišća dostao najveć glasov, i to 39,57%, a Narodna stranka 29,46% glasov. FPÖ je osvojio 14,86% (+5,5 već nego pred pet ljet). Zeleni su dostali 7,62%, NEOSI 3,91% a EUstop 2,51% glasov. Tim su Socijaldemokrati u Gradišću daleko iznad austrij­skoga prosjeka, a u Novom Selu na Hati su najveć dobili. Zahvaljujemo Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće na točni podatki o ovi izbori.

BEČ — U okviru sjednice trih parlamentarnih grup s veleposlaniki Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine o mogu­ćoj pomoći zbog poplave je za­stupnik u Nacionalnom vijeću Niki Berlaković izjavio, da će Europa pomoći pogo­djenim državam.

Na 1. maj 2004. ljeta su se strefila partnerska hrvatska se­la Koljnof i Filež na skupno svečevanje na granici kod Kolj­nofa. Školska dica iz oba­dvih sel su skupno i na već jezikov pozdravila još užu sura­d­nju. Prilikom pristupa Ugarske u EU su zaglušale i tambure kao znak hrvatstva u Koljnofu.

BEČ — O 21. do 26. junija u Zagrebu ćedu održati Hrvat­ske svitske igre. Cilj je ove športske priredbe, da se sastaju ro­djeni odnosno iseljeni Hrvati iz cijeloga svita, da bi se naticali u dotičnoj vrsti športa. Svaki športaš se natica za tu zemlju čiji je državljan kako je izjavi­la veleposlanica ovih Hrvatskih svitskih igar, poznata austrijska pli­va­či­ca s hrvatskimi korijeni, Mirna Jukić, iz Austrije će sudjelovati već od 100 šport­a­šev iz mno­g­o­brojnih športov (nogomet, rukomet, te­nis i dr.). Do sada su o­vakove igre piredili jur 2006 i 2010. lje­ta. Orga­nizacijski odbor HSI-a produ­žio je rok za HSI i prijave zbog velike za­in­teresiranosti do 1. junija ovoga ljeta Željko Ba­ta­rilo, ravnatelj HSI obratio se je HKD-u u Gra­diš­­­ću kako bi na ovoljet­ni Igra tribali biti zastupljeniji, i „Gradišćanski Hrvati kao pravi primjeri vrloga i profesionalnoga odnosa i pravi čuvari hrvatskih vridnot“.

1. maja, na dan djela/posla se je Europska unija spomi­njala desete obljetnice svojega do sada najvećega proširenja — prema istoku. Tim je zavr­šilo političko razdvajanje eu­ropskoga kontinenta. S 1. majom 2004. ljeta je pristupilo deset novih držav Euro­p­skoj uniji. To su bili Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Česka, Slovačka, Ugarska, Slovenija, Malta i Cipar. Č­e­tire zemlje graniču na Austri­ju, tri od njih i na Gradišće.

BEČ — Austrijski ministar vanjskih poslov i integracije Sebastian Kurz na medjunarodnoj konferenciji prošli tajedan u Beču »Deset ljet po proširenju EU 2004.: Postignuća i sljedeći koraci« potvrdio je da je Hrvatska ušla u EU u „teško vrime“. Šef austrijske diplo­macije je na skupu napomenuo ka­ko je Austrija od početka bila zagovornica priključka Zapadnoga Balkana EU, jer to donosi „veću stabilnost i bolje perspektive“ ne samo ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupnoj Europi. Posebice je istakao važnost zapošljavanja mladih, dodavši kako Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.

Po ugarskom Savjetu za na­rodnu grupu je sada i hrva­t­ski Savjet reagirao na novu odredbu o maturi. Novom ma­turom da će se počemeriti po­ložaj za jezike narodnih grup. Savjet potribuje, da se školo­vanje u jeziki narodnih grup u svi školski tipi ponudi u is­toj mjeri kako se nudu živi tudji jeziki.. 

ŽELJEZNO/BEČ — Pred­sjednik Savjeta za hrvatsku na­rodnu grupu, ddr. Stanko Hor­vat je rekao za Hrvatsku reda­k­ciju Orf-a Gradišće, da rješe­nje o novoj maturi predvidja neke korekture u smislu naro­d­nih grup. Ali na drugu stranu da su ostali znatni nedostatki i da je došlo do počemerenja za jezike narodnih grup.

„Za razlike od Hrvatov u H­rvatskoj, gradišćanski Hr­vati od početka ljeta u Hrvatskom centru u Beču i u tajedniku HRVATSKE NOVINE opširno obilježavaju I. svit­ski boj i sudjelovanje gradiš­ćanskih Hrvatov iz Austrije i Ugarske u tom boju. (...) U hrvatskom tisku i nadalje ima malo napisa o tom boju. Ka­ko je jur već puti upozorio… VEČERNJI LIST u Hrvatskoj nima projekta ki bi se sus­ta­vno bavio I. svitskim bojem (a) službena Hrvatska, tj. Ministarstvo kulture (i) dru­ge službene institucije, zao­staju iza… predvidjenih komemoracijov. (...) (Ipak je ovde) »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Filip Hameršak (a ovde se) prvi put predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus...» (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).