Regionalni savez Lajta-gaji Niuzaljsko jezero je pred kratkim održalo svoje generalno spravišće, pri kom je nanovič odibrano dosadašnje predsjedničtvo na čelu s dosadašnjim predsjednikom dr. Haraldom Ladićem. Stari i novi predsjednik sa svojim tīmom kani konzekventno i angažirano nastaviti s djelovanjem saveza.
BEČ — Austrijski Pen-klub je petak, 22. novembra po prvi put dodilio nagradu imenom »Ceija Stojka-književna nagrada«. Primio ju je bortanski Rom Štefan Horvat za svoju ukupno tretu i aktualnu knjigu »Atsinganos, bortanski Romi i njeva naselja«. Svetačni akt na FM4-pozornici u dvorani Bečkoga velesajma se je održao prilikom ovdešnjega sajma knjig »Buch Wien«.
Łužički Sorbi su zapadnoslavenski narod, ki na području današnje Nimške živi jur već od 1000 ljet dugo i je onde autohtono stanovničtvo dijelom jur duglje nego germanska plemena, kasniji Nimci. U Istočnoj Nimškoj (Ndr) su bili uzor-manjina, koj su se udvarali i politički vodje i kanili s njimi pokazati. Po političkom preokretu pred već od 20 ljet se je situacija Łužičkih Sorbov ipak počemerila, ali još uvijek moru služiti kao odličan primjer kako se manjinska pitanja pozitivno moru riješiti. Pravoda Łužički Sorbi nisu nacionalna manjina nego su narod — ali bez vlastite države.
Hrvatska matica iseljenika predstavila je 14. novembra na sajmu knjig Interliberu u Zagrebu nakladničtvo hrvatskih manjin, ko ovo ljeto broji 180 naslovov najzanimljivije elitne knjižne produkcije Hrvatov ki živu izvan domovine, u 12 zemalj sridnje i jugoistočne Europe. Rič je o, kako je istaknuo na predstavljanju ravnatelj Hmi Marin Knezović, dijelu hrvatskoga kulturnoga mainstreama ki hrvatskomu kulturnomu naslijedju donosi nove vridnosti.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u 14 ljet svojega mandata kao načelnik glavnoga grada Hrvatske još nikada nije bio kod Hrvatov u Gradišću. Ali redovito dohadja na pohod Beču a je posebno povezan i s Hrvatskim centrom u Beču, čiji veliki i poduhvatni projekt hrvatskoga odnosno dvojezičnoga školskoga sustava on kani podupirati. Milan Bandić je bio kandidat Socijaldemokratske stranke Hrvatske. Kad je 2009. ljeta najavio svoju kandidaturu pri predsjednički izbori su ga isključili iz stranke. Kao neodvisni kandidat je u drugom kolu izborov izgubio protiv sadašnjega predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića. Kao načelnik Zagreba Milan Bandić jedan je od najmoćnijih političarov Hrvatske.
U okviru skupne svetačnosti pred zgradom zemaljske vlade u Željeznu se je saborski klub ÖVP-a skupa s ÖVP-tovaruštvom politički progonjenih i priznavateljev Austriji“ spomenuo svih žrtav nacionalsocijalizma. U zastupničtvu svih tih žrtav su se spomenuli zemaljskoga poglavara Gradišća inž. Hansa Sylvestra (1934.-39.). On se je zalagao za samostalnu Austriju i je zbog toga došao u KZ kade su ga umorili 19. januara 1938. lj. Sylvester, rodom iz Nikištrofa, je bio po rangu najviša austrijska žrtva nacionalsocijalizma.
OSIJEK — U sklopu reprezentativne izložbe Likovna baština obitelji Pejačević, u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku održano je prvo u cijelom redu predavanj. Predavač, dr. Franjo Pajrić, predstavnik Hrvatske samouprave u Šopronu, govorio je o veza Pejačevićev i ugarskoga grada Šoprona.
Za Gradišćance, ki živu u Torontu i okolici, je vikend 26. i 27. oktobra bio velik doživljaj. Biškup Dijeceze Željezno, ekscelenc dr. Egidije Živković, je skupa s delegacijom iz Gradišća pohodio Gradišćance, ki su pred mnogo ljet ostavili domaću grudu, su najvećim dijelom morali projti trbuhom za kruhom prik velike vode i su se nastanili u „Novom svitu“ na američkom kontinentu.
Zemlja Gradišće je 16. oktobra u Zagrebu povjesničaru dr. Mirki Valentiću predala »Časni znak Zemlje Gradišće«. Odlikovanje je na Austrijskom veleposlanstvu predala veleposlanica mr. Andrea Ikić-Böhm uz generalnu sekretaricu Ureda gradišćanske zemaljske vlade Moniku Lämmermayr i vladinoga nadsavjetnika Riharda Vlašića.
Usvetačni dvorana predsjedničke kancelarije u Bečkom Hofburgu savezni predsjednik dr. Heinz Fischer je visoko odlikovao nekadašnju zelenu zastupnicu u Austrijskom parlamentu a kašnje pak narodnu pravobraniteljicu mr. Tereziju Stojšić, 16. oktobra. Za nje zasluge dodilio joj je »Veliki časni znak na traku za zasluge u vezi s Republikom Austrijom«.