19. i 20. decembra u Za­g­rebu su održali prvu sjednicu Savjeta Vlade RH za odnose s iseljeničtvom ki će se baviti povezivanjem iseljenikov s domovinom. U Savjetu su predstavniki hrvatskih iselje­nikov iz BiH, zemalj Europ­ske Unije, tr europskih i prik­oceanskih zemalj. Svi člani Savjeta imenovani su na ma­­n­dat od četira ljeta.

„Razgovori u Centru“ su 5. prosinca ugostili aktivnoga suradnika Hrvatskih Novin i uvijek budnoga komentatora i vračitelja po struki dr. Josipa Seršića. Povod „Razgovoru“ je predstavlja­nje knjige dr. Seršića »Hrvatski Beč«, dokle je kroz ra­z­govor peljao moderator P. Tyran.

BEČ — Ponovimo: „Hrvate se... mora podsjetiti na to da je predsjednik ovdašnjega (bečanskoga) srpskoga društva Zora Nikola Stojanović svojim bečkim predavanjem ‚Srbi i Hrvati’ s pokličem: ‚Do istrage (Ausrottung) vaše ili naše!’ (1902.) tj. velikosrpskim genocidnim pozivom na istribljanje Hrvatov ki je još 10-ak puti objavljivan u srpski časopisi i brošura, izazvao dvodnevne jezične kravale u Zabrebu s oko 100 uhapšenih i osudjenih ljudi“ (Hrvatske novine od 6. 12. 2013). Na nim­škom to zvuči ovako:

Austrijski PEN-klub je 22. novembra u Beču po prvi put dodilio odlikovanje s nazivom »Ceija Stojka-literar­na na­grada«, ku je primio bortan­ski Rom Stefan Horváth za svoju ukupno tretu i aktualnu knjigu »Atsinganos, bortanski Romi i njeva naselja«. Svetačni akt na FM4-pozornici u dvorani Velesajma su održali prilikom sajma knjig BUCH WIEN. Laudaciju je držao književnik, pjesnik i fotograf Peter Paul Wiplinger angažiran uz ostalo i za narodne manjine u Austriji.

Jur već tjedana se brojni austrijski, a i poneki inozemni me­diji bavu obljetnicom bombaškoga terora Franza Fuchsa. Za čitalačtvo Hrvatskih novin je važno da se podsjetimo na to da je ta teror bio djelomično uperen protiv Hrvatov i Hrvatic i protiv Gradišća.

26-eročlana delegacija gradišćanskih zemaljskih i komunalnih političarov je krajem novembra o. lj. bila na pohodu Bruxellesu i tamo­š­njim EI-institucijam. Kako su naglasili predsjednik Europa foruma Gradišće, za­mjenik zem. pogavara Franz Steindl i predsjednik VP-Kl­u­ba Rudi Strommer imali su vrlo zanimljive i informativne razgovore.

ŽELJEZNO/BRUXELLES — Polag upitnih anketov unutar gradišćanskoga stanovni­čt­va ima vrlo visoku potrebu za informacijom o europski te­ma. Zato je Europa forum Gradiš­će jur pred ljeti stavio težišće da „Europa mora van iz stražnih hiž jer Europa počinje u op­ć­ina“.

Generalna sjednica Hrvat­skoga kulturnoga društva je subotu, 30. novembra u Pin­kovcu odibrala novoga potpredsjednika za HKD. Sigi Hajszan je naslijedio Brunu Radakovića, ki je sedam ljet dugo vršio tu funkciju i ju po­ložio zbog zdravstvenih uzrokov. Južno Gradišće da je sada s trimi mladimi člani zastupano u peljačtvu HKD-a, je naglasio predsjednik HKD-a ddr. Stanko Horvat i je nazvistio i novi projekt, ki se zgleda na korišćenje mobilnih telefonov.

Regionalni savez Lajta-gaji Niuzaljsko jezero je pred kratkim održalo svoje generalno spravišće, pri kom je n­a­novič odibrano dosadaš­nje predsjedničtvo na čelu s dosadašnjim predsjednikom dr. Haraldom Ladićem. Sta­ri i novi predsjednik sa svojim tīmom kani konze­kventno i angažirano nastaviti s djelovanjem saveza.

BEČ — Austrijski Pen-klub je petak, 22. novembra po pr­vi put dodilio nagradu imenom »Ceija Stojka-književna nagrada«. Primio ju je bortan­ski Rom Štefan Horvat za svo­ju ukupno tretu i aktualnu knji­gu »Atsinganos, bortanski Ro­mi i njeva naselja«. Svetačni akt na FM4-pozornici u dvo­rani Bečkoga velesajma se je odr­žao prilikom ovdešnjega saj­ma knjig »Buch Wien«.

Łužički Sorbi su zapadnosla­venski narod, ki na području današnje Nimške živi jur već od 1000 ljet dugo i je onde autohtono stanovničtvo dijelom jur duglje nego german­ska plemena, kasniji Nimci. U Istočnoj Nimškoj (Ndr) su bili uzor-manjina, koj su se udvarali i politički vodje i ka­nili s njimi pokazati. Po političkom preokretu pred već od 20 ljet se je situacija Łu­ži­čkih Sorbov ipak počemerila, ali još uvijek moru služiti kao odličan primjer kako se manjinska pitanja pozitivno moru riješiti. Pravoda Łuži­čki Sorbi nisu nacionalna manjina nego su narod — ali bez vlastite države.