Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučiliš­ća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivani­š­e­vić pretežno bavio pitanji na­cije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Pe­tar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.

U Šopronu su 28. februara otvorili Hrvatsko-nimški kul­turni centar u tzv. »Rejpál hiži«. U Šopronu i okolici ži­vi oko 1.000 Hrvatov kao i 2.500 Nimcev, ki kanu sku­pa koristiti prostorije u Rej­pál hiži. Zgrada leži u centru grada na Várkerület. »Rej­pál hiža« je prvobitno zgra­djena u renesansnom stilu u drugoj polovici 16. stoljeća. Po velikom ognju početkom 18. stoljeća su obnovili zgra­du, tako da se danas prezen­tira u baroknom stilu. Od 2007. ljeta je »Rejpál hiža« u vlasničtvu grada Šoprona.

Hrvatski centar (HC) u Be­ču je četvrtak, 27. februara odr­žao svoju redovnu general­nu sjednicu u društveni pro­s­to­rija u Schwindgasse 14 u 4. bečkom kotaru. U svojem iz­vješćaju se je predsjednik HC-a, mr. Tibor Jugović, najprvo zahvalio suradnicam i suradnikom kao i članom Kuratorija rekavši „sada smo zaista nastali centar i gradišćanskih i ostalih Hrvatov u Beču, a djelovanje HC-a se vidljivo i ćutljivo odražava i na Gradišće kao i na susjed­ne zemlje kade živu Hrvati“.

Seriju predavanja i rasprav na temu „Prvi svitski boj i Hrvati“ zajedno organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečki ogranak HKD NAPREDAK u okviru »Razgovora u Centru«. Prvi u ovoj seriji je bio referirao povjesničar Nikola Benčić još u januaru o. lj. Srijedu, 12. feb. u Be­ču je gostovao hrvatski povjesni­čar i kroatist iz Ugarske i ravnatelj nedavno otvo­renoga Ug­ar­skoga kulturnoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević, a njegov sugovornik je bio gl­a­vni urednik HRVATSKIH NOVIN Petar Tyran. Kao uvod u temu „1914. i Hrvati“ Šok­čević je dao kratak pregled ugarske povijesti posebno se osvrnuvši na povijest Hrvatov u Ugarskoj i prekretnice u većstoljetnom suživotu Hr­vatov i Ugrov.

„Imamo jaku naklonost pre­ma Srbiji, ne samo zbog na­še povijesti, već i zbog medju­sobne ekonomske suradnje i, takaj, zbog naših gradjanov“ rekao je Kurz. Austrijski mi­nistar vanjskih poslov Sebastian Kurz je nadalje rekao kako je Austrija oduvijek da­vala podršku Srbiji za ku že­lji da postane članica Europske u­nije čim prije.

BERLIN — „S Hartmutom Koschykom imamo dobroga povjerenika, mandatara u Uredu opunomoćenika za manjine. To nas kao FUEN (Federativna unija europskih narodnosti) ja­ko veseli,“ je rekao predsjednik FUEN-a Hans Heinrich Hansen po prvom razgovoru s novim opunomoćenikom za iseljenička pitanja i nacionalne manjine, članom Nimškoga Bundestaga Hartmutom Koschykom.

Delegacija Hrvatskoga kulturnoga društva pohodila je 27. januara Sveučilišće Pu­le i razgovarala o uvjeti intenzivne suradnje na različni polji. Pod peljanjem glavne tajnice dipl. iur. Vesne Mijatović, predsjednik HKD-a ddr. Stanko Horvat i Matthias Wagner, BSc posjetili su različne odjele sveučiliš­ća. Razgovarali su s rektorom prof. dr. sc. Alfiom Barbierijem i prorektorom za medju­narodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Valterom Boljun­či­ćem o mogućnosti razmjene na znanstvenom polju. Ekonom­ski fakultet jur duglje sudjeluje sa Stručnom visokom školom u Željeznu.

Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središ­ć­u Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pari­za, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yor­ka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožima­nja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10. 

22. januara 1979. lje­ta, da­k­le pred 35 ljet je ORF po pr­vi put emitirao ra­dio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao sko­ro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Sti­njaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hr­vati“, bila je dvojezična.

BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emi­sije na radiju.

Pandiljak, 27. januara je u Županijskoj palači u Varaždinu upriličen prijem za delegaciju Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću (HGA), a četveročlanu delegaciju je pr­imio zamjenik župana Varaždinske županije Alan Ko­šić sa suradniki, pročelnikom Upravnoga odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martinom Hajdinjakom i direkto­rom Agencije za razvoj Varaždinske županije Nikolom Kučišem. Hrvatsku gospodarsku agenciju i nje djelovanje predstavili su člani u­prave Thomas Tomšić i Klau­dija Paulič tr ekspert za obnovljive izvore energije Fra­njo Jandrišić i ekspert za poljoprivredu Herman Herić.