»Obitelj Pejačević i kulturno-povijesne veze Hrvata i Slovaka«, naziv je izložbe Slovačkoga centra za kulturu Našice u suradnji sa Zavičajnim muzejom Našice, otvorene u petak, 4. oktobra navečer u Hrvatskom cent­ru u Beču, ki je bio domaćin ove kulturne manifestacije. Pokrovitelji su joj bili Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Savjet za nacionalne manjine RH, uz podr­šku Saveza Slovaka, Ureda za iseljene Slovake i zastupnika za češku i slovačku nacionalnu manjinu u Hrvat­skom saboru Vladimira Bil­e­ka, Osječko-baranjske župa­nije, Grada Našica i Hep-a.

Orf-TV-theka je četvrtak, 14. marca proširila svoj videoarhiv za rubriku »Naro­d­ne grupe u Austriji«. Ukupno u novom arhivu stoji na raspolaganje 90 prinosev, ki se bavu poviješću i kulturom svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji. Uz gradišćanske Hrvate su to još koruški Slovenci, Madjari, Romi, Čehi i Slovaki.

U južnogradišćanskom selu Sulzriegel, dijelu veleopćine Tarče, na cimitoru su subotu otpodne, 10. novembra po­dignuli spomenploču Romom, ke su za vrime nacionalsocijalizma proganjali i umorili. Pri ovoj spomen priredbi je sudjelivalo kih 60 ljudi.

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Zigh) je skupa sa seoskom sekcijom Hkd-a u Trajštofu pozvao na predavanje o moliški Hrvati srijedu, 4. aprila u Staroj gmajni. Ova stara grana hrvatskoga naroda ljetos svečuje 500. obljetnicu doseljenja iz Dalmacije na područ­je Italije. Profesorica na Hr­vatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu moliških Hrvatov.

U pandiljak, 30. oktobra u be­čkoj kavani Landtmann u medjunarodnoj press-konferenciji oficijelno su predstavili europsku akciju, inicijativu gradjanov za poboljša­nje prav narodnih grup Minority SafePack. Ovo je do sada najveća i najznačajnija akcija solidarnosti autohtonih manjin u Europi. Inicijativom kanu dostignuti, da Europska unija poboljša obrambu pripadnikov naciona­l­nih i jezičnih manjin i da ja­ča kulturnu i jezičnu šarolikost u Uniji. Cilj je inicijative do 3. aprila 2018.

U tvrdjavi u sridnjogradiš­ćan­skoj Livki je nedilju, 2. okto­bra završio 20. po redu semi­nar Mladine europskih na­ro­dnosti (Men/Jev), ki je lj­e­tos organizirao Hrvatski ak­a­demski klub u suradnji s Kl­u­bom slovenskih študentov i študentic u Beču (Ksššd). Na ovom seminaru od 27. se­p­tembra do 2. oktobra su­dje­livalo je 80 mladih pripa­d­ni­kov iz 23 narodnih grup iz 16 zemalj Europe. Pojedine dje­laonice su se bavile ∂ Stvaranje identiteta ∑ Layout/ dizajn ∏ Jezična staza π Nanoturizam. Cilj je je­sen­skih seminarov Men-a ra­zvija­nje mriže učla­njenih društav i daljnje naobrazbe aktivis­tov europskih ma­njin. Važna to­čka programa su svenek razli­čne djelaonice. Na rubu je vrlo zanimljivo, da nacelnik Livke Kristijan Vla­šić kani ostvariti neke ideje iz djelaonice o nanoturizmu i je zato još i došao na prezentaciju rezultatov subotu, 2. oktobra.

U Projektnom prostoru Zemaljske galerije u Željeznu četvrtak, 22. januara je bilo otvaranje izložbe likovne u­m­jetnosti »S­like mnogovrsnosti — narodne grupe u likovnoj umjetnosti«. Izložbu su sastavili i uredili djelatniki Kulturnoga referata zemlje Gradišće pod peljanjem mag. Margit Fröhlich ka je dala uvod u izložbu. O na­ticanju, u kom su sudjelovali slikari i slikari­ce kao i grafi­čari/ke i su se bavili temat­s­kim područ­jem kulturne mno­govrsnosti etničkih grup u Gradišću, je in­formirao pravi dvor. savj. dr.

BEČ — Televizijska talk-masterica Barbara Karlić je veleposlanica/ambasadorica za jezično podupiranje i jezi­č­nu integraciju predškolske i školske dice. Barbara Krlić ispunjuje ovu časnu funkciju za projekt »JezikIgraJačenje«, ki kani dici olakšati učnju jezika muzikom i je izdalo četire ko­m­paktne ploče. Barbara Karlić se kani kao veleposlanica za je­zično podupiranje i integraciju dice zalagati za većjezičnost.

Bečka djelatna zajednica za pitanja narodnih grup-Institut za narodne grupe (DZ)  je predstavila knjigu o novi tendencija med narodnimi grupami, ke su tradicionalno naseljene u Beču. Uz drugo su publicirana nova istraživanja o identitetu i pravnom statusu narodnih grup u A­u­striji. Sudjelovali su autori iz hrvatske, česke, ugarske, slo­vačke, romske i poljske na­rodne grupe, med njimi i inž. Štefan Pauer Msc, član odbora društva. On veli da ova knjiga upozorava na one ma­njine, ke živu u Beču.

Hasnovanje materinskoga jezika je ljudsko pravo i zako­re­nje­no u mnogi nacionalni i internacionalni deklaracija. Ali pr­a­vni znanstveniki se tu­žu, da p­o­jam „ma­nji­na“ zbog komplicirane pravne m­a­terije u interna­cionalnom pogledu nije jas­no definiran. Značenje riči „manjina“ se jedno­stavno pretpo­stavlja (prisp. Brunner 2001; Hofmann 2005).