Utorak otpodne su općina Veliki Borištof, HKD i društvo Kultura na selu predstavili plane za rodni stan farnika, književnika i političara u Malom Borištofu.

Mali Borištof – Pažljivi ljudi su tokom prošlih ljet vidili, kako je rodni stan Ignaca Horvata tokom prošlih desetljeć sve već propadao. Kot zadnje se je srušio škadanj, jer je bila pogibel prevelika da se ča stane.

Ov utorak, 9. aprila je općina Veliki Borištof na čelu s načelnikom Martinom Karallom, vicenačelnikom Helmutom Orišićem i seoskim predstojnikom Alfredom Vukovićem predstavila plane za ovu zgradu.

Staro će ostati staro, proširenje će biti novo

Do konca 2025. ljeta biži projekt za reaktiviranje i proširenje ovoga stana. Prva i zadnja hiža kot i kuhinja ćedu ostati u originalnom obliku i ćedu se samo obnoviti, tako da se moru koristiti. Stan je u dost dezolatnom stanju, na jednom mjestu je plafon porušen, a stijene su vlažne. Namjesto kamrov i bivšega škadnja ćedu dojti sanitarni uredjaji, mala vežica i dvorana za izložbe odnosno priredbe ili sjednice.

Velikina ove dvorane odvisi samo od financijskih sredstav, tako arhitekt Rudi Sedenik, komu kot Maloborištofcu čuda na tom leži, da se ov stan obdrži u ovom obliku. On kaže situaciju pred 74-imi ljeti, kada su na najužem prostoru, u ovom slučaju na 53 kvadratni metri, živile tri generacije, ada 7-10 ljudi.

Ča je Sedeniku posebno važno,ali i drugim ki su u ov projekt uključeni, da se obdrži driveni plafon u prvoj – najvećoj – hiži. Ovu bi si Sedenik znao predstaviti i kot mjesto za intimna čitanja s oko 15 ljudi.

12 ljet do konkretnih planov

Općina Veliki Borištof je zgradu kupila 2012. ljeta za 20.000,– eurov. Brojni pokusi su postojali, da se na ovom mjestu ča novoga goda, falio je pravi impuls. Ta je došao lani prilikom slavlja 50. obljetnice smrti farnika, kada je pritisak nastao tako velik, da se je moralo ča godati, tako načelnik Karall.

Najteže je bilo najti financiranje, a to se je ugodalo s potpomaganjem društva Mittelburgenland plus, ko će preuzeti do 80% svih vandavanj. Tim povezan je i termin za dogotavljanje, ki mora biti do konca 2025. ljeta.

U ovom ljetu je predvidjeno još planiranje i projektiranje, tako da bi se na protuliće 2025. moglo početi s gradnjom. Stari dio kamrov bi se srušio, i tamo bi došla zgrada s oko 65 m2, kade bi se dvorana u stilu škadnjov s drivom nastavila.

Muzej o Ignacu Horvatu i njegovom času

Sadržajno će imati muzej već aspektov. Uz sam muzej o stvaranju Ignaca Horvata je to i sama zgrada ka neka pokaže kako se je onda živilo. Drugi dio je arhiv svidokov, takozvani oral history, ada govorna povijest.

A kot treto prosu jur sada peljači projekta, da ljudi saberu stare fotografije, stare stvari kot alate i seljačke stroje, da bi se te isto izložile odnosno digita- lizirale. Za ove eksponate su predvidjeni paviljoni u vrtu, jer cijeli prostor će se koristiti – i vani i nutri – tako načelnik.

HKD usko povezan s Ignacom Horvatom

Kot je rekao predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva Stanko Horvath, kaže spomen-tabla na rodnom stanu, zač je ov muzej i važan HKD-u. Iganc Horvat je bio nekada predsjednik ovoga društva. „To je bilo u času kada je HKD živio u sinergiji s Crikvom, ča je danas drugačije”, tako Horvath. Ignac Horvat je bio politički jako aktivan i dobro umrižen s Hrvatskom.

Nadalje je u projekt uključeno društvo Kultura na selu s Monikom Trimmel-Roženić na čelu i Štefanom Zvonarićem.

Kristijan Karall