Školsku knjigu i opću »Povijest gradiš­ćanskih Hrvatov« prezentirali u Zagrebu

Autorski trojac Nikola Ben­čić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šašić napisali su prvi učbenik »Povijesti gradiš­ćanskih Hrvatov« u nakladi Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću uz financij­sku potporu obrazovnih institucijov dvih zemalj, Austrije i Hrvatske. 

Austrijske tvrdjave u Puli: Gradska štorija: Kade je to Monsival?

Prvi svjetski boj peljali su dva veliki savezi. Sile Antante u početku su činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska tr njevi teritoriji i protektorati. Brojne druge države pridružile su se silam Antante, od kih su najvažnije bile Kraljevina Italija, ka se je pridružila u aprilu 1915., i Sjedinjene Američke Države, ke su u boj stupile u aprilu 1917. Središnje sile činili su Nimško Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Car­stvo pridružilo se je Središnjim silam u oktobru 1914., a ljeto dan potom to je napravila i Kraljevina Bugarska.

Gradišćanski Hrvati i 100 ljet Rep. Austrija

Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

Ukrajinska se luči od ruske Crikve

Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbi­ljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* U­kr­a­jinske Pravoslavne Crikve do­kle ruski mediji u tom vi­du le­galizaciju crikvenoga raskola.

CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta od­luka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjer­skoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za na­šu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.

Veliki sin sela jezuit pater Filip Kaušić se je kao bista vrnuo u svoje rodno selo Celindof

Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Ka­u­šića. U Celindofu rodjeni isu­sovac bio je inicijator za ute­meljenje sveučilišća u Zagre­bu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se sve­čuje 400. obljetnica rodj­e­nja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagre­ba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Za­grebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i vele­poslanica Vesna Cvjetković. 

Marija Vinaj: „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ (1)

Predavanje dr. Marije Vinaj iz Muzeja Slavo­nije u Osijeku pod nazivom „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ održano je u pandi­ljak, 28. maja u prostorija Veleposlanstva RH u Beču u organizaciji Veleposlanstva i M­a­tice hrvatske Beč. Povod preda­vanja bila je velika četverodijelna izložba o valpovački vlastelini austrijskoga porijekla i njevom uticaju na području Valpovštine i Slavonije u cjelini. U prvom dijelu predav­a­nja dr.