Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvatov u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio početkom augusta da je stranka odlučila mučati u povodu obilježavanja obljetnice akcije Oluje u Srbiji da „opet ne bi bili žrtve“ tr da prijeteće poruke i uvredljivi iskazi prema Hrvatom uznemiruju nje pripadnike.
Jedinstvena izložba prateži cesarice Elizabete, »Modni ormar carice Sisi«, na koj kažu nje prateži i modu te dobe, je otvorena 14. julija u Švicarskoj kući u Opatiji.
OPATIJA — Izložbu i modnu reviju, ka se održava u Parku Angiolina najavili su načelnik Grada Opatije Ivo Dujmić i ravnatelj Festivala Opatija Ernie Gigante Dešković.
Autorski trojac Nikola Benčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šašić napisali su prvi učbenik »Povijesti gradišćanskih Hrvatov« u nakladi Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću uz financijsku potporu obrazovnih institucijov dvih zemalj, Austrije i Hrvatske.
Prvi svjetski boj peljali su dva veliki savezi. Sile Antante u početku su činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska tr njevi teritoriji i protektorati. Brojne druge države pridružile su se silam Antante, od kih su najvažnije bile Kraljevina Italija, ka se je pridružila u aprilu 1915., i Sjedinjene Američke Države, ke su u boj stupile u aprilu 1917. Središnje sile činili su Nimško Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo pridružilo se je Središnjim silam u oktobru 1914., a ljeto dan potom to je napravila i Kraljevina Bugarska.
Povjesničar akademik Nikola Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i gospodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradišćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali ideje nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sažela dr. Gerlinde Stern-Pauer, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.
Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbiljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* Ukrajinske Pravoslavne Crikve dokle ruski mediji u tom vidu legalizaciju crikvenoga raskola.
CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta odluka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjerskoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za našu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.