Ste znali? - Ča djela Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje?

pet, 12/10/2012 - 14:12

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je glavna hrvatska znanstvena institucija. Ona se bavi proučavanjem i njegovanjem hrvatskoga jezika i jezikoslovne tradicije. Institut utemeljen je 1948. ljeta pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pod sadašnjim imenom djeluje od 1996. ljeta.

 

Temeljna zadaća mu je očuvati hrvatski jezični identitet. Institut u znanstvenoistraživački projekti obdjeluje i izdaje djela u vezi s leksikografijom. Nadalje se on bavi i s dijalekti i izdjeluje različne jezikoslovne priručnike.

Tagovi: 
Životni stil

Zač danas jeziki na svitu tako brzo umiraju?

sub, 06/10/2012 - 11:59
Morebit da je upravo u ovom hipcu umro zadnji govornik nekoga nam nepoznatoga jezika. Onda bi imali na svitu jedan živi jezik manje. Objektivno ne moremo definirati, koliko riči ima neki jezik. Jeziki se stalno minjaju, nove riči nastaju, a stare se pozabu. U Europi govorimo samo 4% svih jezikov na svitu, i to oko 250. U Papuanskoj Novoj Gvineji, državi u Oceaniji, ljudi govoru oko 850 različnih jezikov. I u Indoneziji, Nigeriji, Indiji, Kamerunu, Meksiku se govori med 250 i 650 jezikov. U ti država je većjezičnost normalna. Kad se ljudi strefu, minjaju iz jednoga u drugi jezik. Jezična raznolikost je proširena na svi kontinenti svita.
 
Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Zač su relikvije tako privlačne?

sub, 06/10/2012 - 11:56
Relikvije su ono, ča je ostalo od sveca i se poštuje. Ponekad su to kotrigi tijela pokojnoga, recimo kosti, vlasi, nokti, a rijetko-kada njegova krv ili predmeti, s kimi je on došao u kontakt. Da relikvije imaju čudnovitu moć, proizlazi iz Staroga Teštamenta. Sve vjere, osebito kršćanstvo, su osvidočene od moći relikvijov. Prvi dokaz za relikvije je u Čini apoštolski, u ki je pisano, da su vjerniki s rupci ubrsnuli sv. Pavla i te rupce pak kod sebe nosili. Tako je i Petrova Crikva u Rimu podignuta na grobu sv. Petra, ki je umro kot mučenik.
Tagovi: 
Životni stil

Jezik je izumro, kad ga nigdor nima za materinski jezik

pet, 28/09/2012 - 08:10
Prema inicijativi Vijeća Europe (Europarat) 26. septembra svečujemo Europski Dan jezikov. Neka se cijenu svi jeziki i kulture, neka ljudi realiziraju prednosti većjezičnosti i neka im bude cilj doživotna učnja jezikov i razumivanje različnih jezičnih kulturov. U Europi se govori 200 jezikov, a po cijelom svitu oko 6.000. Velikih jezikov je manje, a malih jezikov je već. Na svaki način su u lingvističkom pogledu svi jeziki ravnopravni i jednako važni. Primitivni jeziki ne postoju. Računa se, da 90% svih jezikov govori samo 5.000 ljudi. Ta broj je kritičan za to, da jezik more napredovati.
Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Kočke ćutu sa svojimi piplići

pet, 28/09/2012 - 08:07
I kokoše su na neki rudimentarni način u stanju ćutiti s pripadnicami svoje vrsti (Artgenossinnen). To su izvidili britanski istraživači. Kočki brže tuca srce, ako su nje piplići u pogibeli. Ona ima stres. Majka izgleda velje vidi, da s nje podmlatkom (Nachwuchs) nešto nije u redu, velu znanstveniki. U znanosti se reakcija, kad se gdo zna uživiti u tudje emocionalno stanje, zove empatija. Tim su i kokoše sposobne za empatiju. Emocionalno stanje pipleta utiče na kočku, ka na to spodobno reagira kotno piple.
Tagovi: 
Životni stil

Je moguće iskoreniti zlo na svitu?

pet, 21/09/2012 - 13:29
Prispodoba o „Kukolju i pšenici“ (Mt 13, 24-43) nije prosta povidajka. U ovoj prispodobi je govora o temeljni, egzistencijalni pitanji, na priliku odakle je zlo na svitu. To pitanje je istovrimeno i jedno od glavnih pitanj u filozofiji. Veliki mislioci človičanstva su si o tom razbijali glavu. Svaki človik, ki s otprtimi očima koraca kroz svit, je konfrontiran s pitanjem, odakle toliko tuge, nesriće, brutalnosti, svadjov i katastrofov u velikom i malom?
Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Ča djela urednik, urednica?

pet, 21/09/2012 - 13:28
Uredniki i urednice (Redakteure und Redakteurinnen) djelaju kod različnih medijev, na radiju, kod televizije, kod novin ili časopisov. S jedne strani pišu članke i uvodnike/ editorijale (Leitartikel), a s druge strani im novinari, novinarke pišu članke, ke oni moraju pregledati. Pri pregledavanju tekste po potriboći korigiraju, a pak urednik odlučuje, ki članki ćedu se otiskati u novina ili ki prinosi (Beiträge) ćedu se emitirati. Obično je za svaki resor odgovoran urednik. Jedan ima naprik politiku, drugi šport, treti kroniku itd.
Tagovi: 
Životni stil

Koliko znanja nam je potribno, da bi otkrili Boga?

pet, 14/09/2012 - 08:10
„Prvi gutljaj iz pehara, ki se zove „prirodna znanost“ je uzrok, da nastaneš ateist — ali na dnu pehara te čeka Bog.“ To je rekao Werner Heisenberg, koga znanost mnogokrat spominja u jednom dahu skupa s Albertom Einsteinom ili Maxom Planckom, najvećimi učenjaki prošloga stoljeća. Gdo je u školi imao fiziku i kemiju, on zna, da se brzina ili voda opisuju u formula. Za brzinu se veli: v = s/t, a za vodu H2O. To je dobro, ar s timi formulami moremo računati i opisati svemir. Dobro je da voda svenek postoji od dvih atomov vodika (Wasserstoffatom) i jednoga atoma kisika (Sauerstoffatom). Prirodni zakoni človiku daju odredjenu sigurnost. I tako izgleda, da prirodne znanosti (Naturwissenschaften) formulami sve moru opisati i prokalkulirati. Jedan gen se vadi, a drugi implanira, i betežnik je zdrav. U prispodobi s tim je pripetenje o rebru, ko je Bog Adamu zneo, da bi stvorio Evu, povidajka iz starih vrimen. Heisenberg pravo veli, da prvi gutljaj iz pehara prirodnih znanosti človiku sugerira, da je sve ostvarivo i da je Bog nepotriban. Formule, v = s/t ili H2O su nepobitne. Ali ča se stane, ako se brzina s vrimenom premini, a u strukturi vode opazimo ultrabrze fluktuacije?
Tagovi: 
Životni stil

Ste znali? - Kako sigurna je prognoza vrimena i zač je magla bijela?

čet, 13/09/2012 - 16:54

Svaka prognoza vrimena, ka se odnosi na već nego dva dane, je nesigurna. Pri štabilnoj vrimenskoj situaciji ona more biti uspješnija, ali od drugoga ili tretoga dana početo moru nastupiti nove vrimenske okolnosti, ča more pobiti raniju prognozu. Prognoza vrimena mnogokrat obuhvaća četire dane. Pravoda su treti i četvrti dan nesigurni, ali s odredjenim postotkom (Prozentsatz) se more reći, je li će biti sunčano, vruće, godinasto ili hladno. Prognoza vrimena daje informacije o temperaturi, jačini vjetra i njegovoga pravca, o promjeni pritiska zraka (Luftdruck) i o vlagi u zraku (Luftfeuchtigkeit).

Tagovi: 
Životni stil

Kako s malo pinez biti dobro obličena?

pet, 07/09/2012 - 13:48

Lovrijenac je prvi jesenac, se veli u narodu, a Lovrenčeva je 10. augustuša. Jur vrijeda na naši terasa nećemo tribati otvoriti suncobrane, a i sunčanice na polji su jur počele nanigati svoje glave. Iako i sada zna biti vruće, ali u zraku ćutimo jesen. Dok zagrižene ljubiteljice sunca nastaju melankolične, obožavateljice mode s promjenom ljetne dobe zagleduju za novom jesenskom kolekcijom.

Tagovi: 
Životni stil