Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.

Od 7. do 12. oktobra orga­nizacija Mladi­na europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski s­e­minar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organi­zator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je pri­lično 60 mladih iz već od de­set zemalj. Hrvatski akadem­ski klub (HAK) su zastupali predsjed­nik Konstantin Vla­šić i odbornice Marija Ko­rn­feind i Viktorija Wagner.

Zemaljski zastupnik Leo R­a­daković kljetu pri zemaljski izbori već neće kandidirati pri Zemaljski sabor. To je nazvistio pri sjednici Gradišćanskoga saveza općin, či­ji je predsjednik od 2003. ljeta. Načelnik Pinkovca se kani u budućnosti još već a­n­gažirati za općinske posle. Uz ostalo potribuje fond za izjednačenje za financijsko slabe općine. 2008. ljeta su općine investirale 140 milijuni eurov u komunalne projekte, lani je to bilo 80 milijuni eurov. Glavni uzrok je, da socijalna pomoć i podvaranje dice stoju sve već pi­nez, je izjavio L. Radaković.

VELIKI BORIŠTOF — Kristijan Karall MSc je u okviru serije predavanj mladih znanstvenikov u KUGI petak, 26. septembra podvečer refe­rirao o razvitku informacijskih i ko­munikacijskih medijev kod gradiš­ćan­skih Hrvatov. Ovom temom se je ba­vio u okviru svojega diplomskoga dj­e­la 2006. ljeta na sveučilišću u Kremsu. Pri predavanju u KUGI se je koncentrirao pred svim na razvitak hrvatskih emisijov u ORF-u kao i na privatne radio stanice.

26. septembra su svečevali po 14. put Europski dan jezikov, ča je pokrenulo Vijeće Europe. Cilj je ovoga dana, da se predstavi važnost uč­nje jezikov i jezična šarolikost. Neke institucije širom Austrije su pozvale tom prilikom na različne priredbe. Hrvatski centar u Beču je pozvao na „jezični kafić“.

Ronny (Ljubomir) Pecik —prezime ovoga bečkoga inve­sticijskoga magnata čita se sa produženim odnosno udvojenim „i“, dakle otprilike kao: Peciik. To je pred par ljet rekla Sandra Hrašća­nec, tajnica Ausrijsko-hrvatskoga društva u Beču, ka zna za to varaždinsko prezime. 

BEČ/VARAŽDIN — „Bečka privatna zaklada Rpr, na čelu s investorom hrvatskih korjenov Ronnyjem Pecikom i naj­veće austrijsko poduzeće za (promet) nekretnina Sigma-Holding Renea Benka postali su novi vlasniki buduće Centr­a­le Bank Austrije/BA u Beču.

U povodu ovoljetnoga partnerstva Republike Italije i Va­raždinskih baroknih večeri, Varaždinsku županiju je pohodio počasni konzul Republike Hrvatske u talijanskoj regiji Molise tr predsjednik Saveza moliško-hrvatskih kul­turnih udrug Antonio Sammartino iz Mundimitra.

Britanski premijer David C­a­meron je izjavio „Škoti će­du dostati veće ovlasti“. Od uku­pno 32 okrugov, za neovisnost su glasovali samo stanovniki Dundeeja, Glasgowa, Sjevernoga Lanark­shirea i Zapadnoga Dunbar­tonshirea.

LONDON — U Škotski os­ta­nak u Ujedinjenom Kraljev­stvu dao je vjetar u hrbat britanskoj funti i euru čije su vri­d­nosti veljek zutra dan po refe­rendumu zabilježile rast, a os­tanak u uniji glasalo je u­kup­no 55% posto škotskih bira­čev, odnosno njih 2,001.926, javio je BBC konačni rezultat referenduma u Škotskoj. U­ku­pno 1,617.989 biračev, ča je 45%, glasalo je za neovisnost. Referendumu 19. septembra se je odazvalo 84,5% glasačev.

Nekad hrvatsko selo Umok (Fertőhomok/Amhagen) na južnoj ubrovi Niuzaljskoga jezera u Ugarskoj je subotu, 13. septembra svečevalo 25. obljetnicu mjesnoga pjevačkoga društva. Hrvati i prijatelji u Umoku su to svečevali šarolikim kulturnim programom u kulturnom domu, pri kom je uz domaće tambura­še Kajkavce nastupila i partnerska grupa Januševec iz Brdovca u Prigorju u blizini Zagreba.

Nastavlja se priča o Krabatu — u Wittichenau-u se nalazi i spomen ploča o človiku K­ra­bat (= Hrvat, op. ur.) o ko­mu je narod ispreo niz lege­n­dov — pa zahvaljujući uloženom trudu, predanom i mukotrpnom istraživanju, upor­nosti, pomalo i znatiželji do­stalo se je mozaik cijeloga ži­vota Krabata; od rodjenja do smrti ko potvrdjuju originalni dokumenti. Suradnja s nimškim izaslanstvom napr­e­duje planiranim tokom a da je to tako potvrdjuje i činjenica da se na Krabatovoj ku­ći u Oberlausitzu (područje u blizini Dresdena) ponosno vijori i hrvatska zastava.