BEČ — Austrijski ministar vanjskih poslov i integracije Sebastian Kurz na medjunarodnoj konferenciji prošli tajedan u Beču »Deset ljet po proširenju EU 2004.: Postignuća i sljedeći koraci« potvrdio je da je Hrvatska ušla u EU u „teško vrime“. Šef austrijske diplo­macije je na skupu napomenuo ka­ko je Austrija od početka bila zagovornica priključka Zapadnoga Balkana EU, jer to donosi „veću stabilnost i bolje perspektive“ ne samo ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupnoj Europi. Posebice je istakao važnost zapošljavanja mladih, dodavši kako Austrija ima najnižu stopu nezaposlenosti u EU.

Vezano uz ukrajinsku krizu u­ka­zao je na potrebu uspostave no­vih modelov suradnje s zemljami u su­sjedstvu EU-a. Napomenuo je da se 2014. ne obilježava samo 10. obljetnica dosad najvećega proširenja EU-a na Istok nego i 25. ob­ljetnica pada Željeznoga zastora tr 100. obljetnica od početka Prvo­ga svit­skoga boja.

Na završnom panelu (bilo je u­kupno sedam panelov) prvoga da­na konferencije koga su otvorili ministar Kurz i predsjednik austrijskih industrijalcev Georg Kapsch, govorili su potpred­sjednik slovačke Vlade i ministar vanjskih poslov Miroslav Lajčak, ugarska ministrica za odnose s EU Enikő Győri, dr­žavni tajnik slovenskoga Ministarstva vanjskih poslov Igor Sen­čar, slovenski gospodarstvenik Andrej Mertelj i šef austrijske ERSTE GROUP BANKE An­dreas Treichl. Svi govorniki su isticali politički i gospodarski značaj širenja EU kao mirovnoga projekta i njegovu atraktivnost. „Nima boljega kluba s funkcioni­rajućom političkom sta­bilnošću od EU-a“, konstatirao je Laj­čak, pozvavši sve nazo­čne da ubuduće preuzmu više odgovor­nosti za europsku obitelj. Napomenuo je značaj predstojećih europskih izborov za sudbinu Europe.

Kao jedno od najvećih dosadašnjih postignuća EU-a govo­r­nici su naveli jedinstveno europsko tržišće. Govoreći o Ukrajini izrazili su zabrinutost trenutačnom situacijom i ufanje u postizanje kompromisa. Konferencija, ka se je odvila u sedam panelov rasprav u ki je sudjelovalo oko stotinjak europskih politologov, sociologov, ekonomistov tr političkih dužnosnikov. Središnje teme razgovora su bile dosadašnji uspjehi šire­nja EU na sridnju, istočnu i jugoistočnu Europu i budući izazovi, gospodarska kriza i načini nje otklanjanja, makroekono­m­ska politika novih članic pred i po ulasku u EU, stabilizacija Zapadnoga Balkana, savladavanje novih problemov u susjed­stvu EU-a, europska integracija i nacionalizam, 100. obljetnica od početka Prvoga svitskoga boja tr ukrajinska kriza.

U panel raspravi o stabilizaciji Zapadnoga Balkana, izmed ostalih, sudjelovao je i hrvatski politički analitičar i prof. Žar­ko Puhovski. Govoreći o dosadašnji postignući i sljedeći koraki širenja EU, Puhovski je rekao kako je Hrvatsku na nje europskom putu pogodila dvostruka nedaća. „Prva je da je prekasno ušla u EU, a druga je, da je ušla u Uniju u najgorje krizno vrime kada joj nije u stanju pomoći“ istaknuo je Puhovski ustvrdivši kako je Hrvatska jur 2004. ljeta tribala postati punopravnom članicom EU-a jer je bila razvijenija i imala bolje pokazatelje u većini aspektov od najmanje 4 do 5 zemalja koje su se tada priključile Uniji.

(uredn.)