Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučilišća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivanišević pretežno bavio pitanji nacije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Petar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.
BEČ — V.r. sveučilišni profesor Alojz Ivanišević rodjen je 1955. u mjestu Gunjavci, u općini Nova Gradiška, gimnaziju je završio u Zagrebu, te je došao u Beč. Ovde je od 1978. završio teologiju, povijest i teologiju, tr stekao zvanje profesora doktora. Dr. Ivanišević je opisao svoje ditinstvo u Gunjavci, kade je odrastao u katoličanskoj obitelji i kade je naučio kako se živi katoličanstvo. Kako je odrastao, tako je i naučio razlikovati katoličanstvo i crikveni dogmatizam, pa je danas poznat po svojem kritičkom stavu prema Crikvi. Isto tako, tijekom svojega znanstvenoga djela bavio se je pitanjem stereotipov kod narodov, s fokusom na hrvatske stereotipe. Kako je tema »Razgovora u Centru« ipak I. svitski boj i njegova stota obljetnica, dr. Ivaniševića je to podsjetilo na pravaše (pripadnike Hrvatske stranke prava, kao desne političke stranke), tr smatra da je onodobni pravaški način razmišljanja opet u modi u Hrvatskoj. Odraz tog neo-pravaštva je u samodopadnoj sliki ku su Hrvati stvorili o sebi kao o automatski dobrom narodu. Pravaški je pozdrav „Bog i Hrvati“, čiji je autor političar Ante Starčević, koga danas Hrvati smatraju „Ocem domovine.“ Takovim pozdravom pravaši su htili poručiti kako o njevoj sudbini moru odlučivati samo oni i Bog. Dr. Ivanišević smatra kako su za dio stereotipov ki su vladali u Hrvatskoj 1914. upravo krivi ti pravaši, ča je posebno izraženo potom kad je bosanski Srbin ubio prijestolonasljednika i tako pokrenuo boj. Pravaši su zastupali antiugarski i antisrpski stav, tr su bili na strani Beča. Kasnije se je u toj stranki počeo gajiti i antisemitizam, veli dr. Alojz Ivanišević, prem činjenici da je predsjednik stranke Josip Frank bio konvertirani Židov. Hrvati su u I. svitskom boju ostavili velike žrtve, tr su pogibali pod zastavom Austro-Ugarske Monarhije, i nisu imali bitan uticaj na ishod toga nesrićnoga dijela povijesti. No, ono ča je ta boj kretalo bilo je pitanje nacije, oko koga se je u Centru provela glasna rasprava.
Iako Hrvati za sebe ne volu reći da su nacionalisti, i dalje se, smatra dr. Ivanišević, smatraju bolji od drugih, ča je jedna od značakov nacionalizma. Ča se tiče I. svitskoga boja, tada je u nacionalističku ideju spadala jugoslavenska unitaristička politička ideja, ka se je kasnije raspala. Pitanje nacije je višestruko i komplicirano pitanje, dokle ćedu nacionalisti reći da je nacionalni pristup prirodan, u Francuskoj, kako je naveo gost »Razgovora u Centru«, nacija i država postoju bez obzira na etničku pripadnost. Nadalje, postoji i politički pojam nacije, kako je bio pravaški, a ovde je i povijesno i kulturološko značenje nacije, kao bitne odrednice ka je zaživila u I. svitskom boju. Danas je ovde opet pitanje Ukrajine i Rusije, čiji je sukob nacionalan, no Ivanišević smatra da će racionalni pristup ovom problemu spričiti novi boj.
Iako se kaže da su samo velike sile suverene, Ukrajina mora misliti i na ruske interese. Publika je budno pratila predavanje, ko se je kasnije pretvorilo u konstruktivnu diskusiju. Dr. Alojz Ivanišević je »Razgovor u Centru« zaključio riči kako je nacionalna država danas moguća, no on je protiv totaliziranja nacionalne države kao bogomdane.
(Jelena Duvnjak)