»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosa­da ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Sr­be, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveu­čilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila lite­rarne tekste, političke doku­mente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.

 

BEČ — Tako su se med autorima u spomenutoj knjigi na­šli srpski književniki Branislav Nušić, Miloš Crnjanski, Bora Stanković, i austrijski kao npr. Egon Erwin Kisch, Karl Kraus, Archibald Reiss, John Reed, Anton Holzer i mnogi drugi. Kako je mag. Ilić-Marković na­glasila, u knjigi su sabrani privatni zapisi, u ki nima politike. Knjiga je podiljena na teme, a jedna od temov je i Šabac, kao grad u kom je počeo boj i ki je u Prvom svitskom boju proživio velika stradanja, pa je gotovo prepolovljen broj stanovnikov. Polag riči Ilić-Marković, u Šapcu je izvršen masakr nad srpskimi civili od strane austrougarske vojske, zbog toga ča je od tamo navodno atentator Gavrilo Princip prešao u Sara­jevo. Publiki u Centru, magis­trica je pričala i o najvećem srp­skom komedigrafu Nušiću, či­ji je sin Strahinja stradao pri pr­o­boju na Krf. Ilić-Marković je prilikom istraživanja materija­la za knjigu, našla prvo izdanje Nušićeve knjige s posvetom p­oginulomu sinu, u izdanju be­čke »Slavije«. Sama autorica je u »Razgovoru« naglasila da je objavila samo 10 posto prikupljenoga materijala, i jur pri­pravlja drugi nastavak ove knji­ge. Teksti u knjigi, po njoj, po­kazuju na dibok način jad bo­ja. Srbi su tada ostali bez 33 posto stanovničtva.

 

Petar Tyran, ki je s mag. Ilić-Marković vodio razgovor, upitao je za izraz „Švabe“, ki se p­ojavljuje tih ljet. Partnerica  u razgovoru je naglasila da je kod srpskih realistov „Švabica“ imala izuzetno dobre odlike, i da sām izraz vuče podrijetlo od dunajskih Nimcev, i kade su se tim pojmom obilježavali još i Srbi iz Austro-Ugarske Monarhije. Takaj je povidala i o pismi i doživljaji srpskih logorašev u vrime boja, kade su nastali logori, ki su upotriblja­vani i u Drugom svitskom bo­ju, med kimi je i Mathausen. Naglasila je da postoji razlika izmed života srpskih i kasnijih logorašev u kvaliteti života, ka je u Prvom svitskom boju ipak bila bolja, pa su logoraši inter­nirani u te logore pisali svojim domom i o kazališni predstava ke su priredjivali. Unatoč svim tim sumornim i tužnim sjećanjam, kao i brojnim grob­ljem diljem Europe, Ilić-Mar­ković je naglasila kako je ona ipak za laganiji i manje politikantski pristup toj temi, budu­ći da je prošlo 100 ljet od ta­da, a ona je ipak težišće u svojoj kn­jigi dala književnosti. Nje knjigu »Veliki rat/Der Große Krieg« na nimškom jeziku mo­rete pronajti i u biblioteki Hrvatskoga centra u Beču. 

(jelena duvnjak)