Ovoljetni Matičin godišnjak 11. veljače u Zagrebu predstavili su ravnatelj Hmi-ja mr. Marin Knezović, prof. dr. Željko Holjevac, dr. Marije­ta Rajković Iveta, etnologinja hrvatskih korijenov iz Argen­tine Paola Gadže tr urednica Vesna Kukavica. Promociju je moderirala voditeljica Ma­tičina odsjeka iseljeničke ba­šćine Ljerka Galić u nazočnosti brojne publike.

Predsjednik parlamentarne grupe Austrija-Hrvatska di Niki Berlaković je naglasio dobre odnose med obadvimi zemljami. To je činio pri nedavnom djelatnom sastanku u Hrvatskom veleposlanstvu u Beču, kad ga je primio ve­leposlanik Gordan Bakota  skupa s ministarskimi savje­t­niki dr. Zdenkom Weber i mr. Silviom Kusom. Cilj je ove grupe, da izgradi i ojača tradicionalno dobre odnose med Austrijom i Hrvatskom. Uza to neka se otvoru novi kanali dijaloga med ovimi dvimi državami i neka se pr­o­dubu kontakti med zastupniki obadvih zemalj.

Načelni referat pri ovom simpoziju je držao Hartmut Ko­schyk o općem položaju narodnih manjin u Europi. On je opunomoćenik Nimškoga Bundestaga i Savezne vlade za pitanja iseljenikov i nacionalnih manjin“ (HN). On je spomenuo i svoje veze s Hrvatima iz Hrvatske u Nimškoj tr s RH uopće, ali to ovde nije došlo do izražaja…

BEČ — „Hrvatski svjetski kongres u Austriji izabrao je  novo vodstvo u subotu, 24. 1. 2015. na Izbornoj skupštini na prestižnoj adresi za sve Hrvate u Austriji, Hrvatskom centru u Beču. Za predsjednika je izabran mag. Igor Lacković. U Izvršni odbor su ušli mag. Anamarija Manestar, Franjo Raštig­o­rac, Rade Lukić, mag. Marijan Kalapurić i Filip Blagus. N­o­vi Nadzorni odbor sačinjavaju dr. Josip Šeršić kao predsjednik te dipl inž. Ivan Keglević i Mba Ante Keglević kao članovi.

Katarina Sasso (88), jedna od zadnjih živih svidokov otpora protiv nacionalsocijalizma, u srijedu, 28. januara sudjelivala pri spomenpriredbi u parlamentu u okviru medjunarodnoga Holocaust-spomendana.
BEČ — U marcu 1926. ljeta rodjena Sasso, čija obitelj potiče iz Šuševa i Velikoga Bori­štofa, je preživila Gestapo-za­tvore u Beču i koncentracioni logor u Ravensbrücku.

Jutro, 24. januara, potom kad im je istražni sudac ukinuo mjere opreza, zagreba­čki gradonačelnik Milan Ba­ndić i njegov prijatelj Ivi­ca Lovrić, pročelnik Ureda za obrazovanje, kulturu i sport, jur su bili zajedno. U subotu u 7 uri našli su se u kafiću Klinček, nedaleko od igrališća 3. gimnazije u Ku­šlanovoj ulici, na kom Bandić s kolegami svako jutro otrči nekoliko desetaka krugov. „Našli smo se po točno 40 dani“ rekao je Lovrić za JUTARNJI LIST, „Strpljen, spa­šen“ odgovorio mu je Bandić.

BEČ — Na generalnoj sku­p­šćini Hrvatskoga svitskoga kon­gresa 24. januara u prostorija Hrvatskoga centra u Beču. Ve­ćinom glasov za novoga pre­d­sjednika a tim nasljednika Ra­de Lukića odibran je Igor Lac­ković. Iz novoodibranoga izvr­šnoga odbora istoga večera su se povukli četiri člani.

„Hrvatski poljoprivredniki se ne bi tribali bojati ulaska u EU, već to tribaju shvatiti kao izazov. Slično je bilo s njevimi austrijskimi kolegami i ti su se bojali da ćedu ući u veliki trgovinski deficit. Imali su strah od otvorenoga tr­žiš­ća, no mnogi od njih su iskoristili šansu — ta ulazak otvara perspektivu i oni su uspili prodati svoje proizvode, a pr­venstveno vina. Ufam se da će tako biti i u Hrvatskoj. Najvažnije je da ponudite kv­a­litetu, a i kod vas takaj vidim šansu s vini“, rekao je Niki Berlaković, bivši austrijski mi­nistar poljoprivrede na otvorenju konferencije »Snaga h­r­vatske hrane«, održanoj u utorak, 20. 1. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Hrvatski kulturni i dokume­n­tarni centar (HKDC) predvi­dja u ovom ljetu intenzivirati prikgraničnu suradnju s hrvatskimi društvi. Predsje­d­nik Martin Ivančić premiš­ljava o stvorenju skupne Pa­nonske narodne visoke ško­le gradišćanskih Hrvatov. Po izdavačkom djelovanju u pr­o­šlom ljetu kani Hrvatski kulturni i dokumentarni centar pridržati svoju liniju.

Veli se da na metku (hicu) ne piše ime, ali na patrona met­kov iz atentatov u Parizu pi­še jasno uštancano: IK 86, a to je IGMAN KONJIC 1986. Municija iz BiH, zapravo iz ondašnje Jugoslavije; mo­g­la je biti kupljena bilokade na črnom tržišću šire(g) re­gi/ je/ona, iako su sada svi ka­žiprsti upereni u Bošnjake-Muslimane, ki su si i sami krivi ča ih se sada okrivljuje kao liferante te municije (no to je druga priča).