Sedmeročlani žiri za dodjelu kulturne nagrade narašćaju »MiniMetron« Hrvatskoga centra u Beču se sastao srijedu, 12. februara. Iz predloženih kandidatic i kandidatov žiri je jednoglasno zaključio, da je dobitnik »Mini-Metrona« za 2019. ljeto Julijan Himmelbauer iz Pinkovca, redatelj kazališne grupe Dugava a pred svim i redatelj dičjih kazališnih igar i skečov na hrvatskom jeziku.
Sedmeročlani žiri za dodjelu kulturne nagrade »Metron« Hrvatskoga centra u Beču se je sastao srijedu, 12. februara. Iz predloženih kandidatic i kandidatov žiri je jednoglasno zaključio, da je dobitnik »Metrona« za 2019. ljeto: Raymond Rojnik iz Varaždina, ravnatelj Koncertnoga ureda Varaždin (ki je uz ostalo i organizator/producent Varaždinskih baroknih večeri).
BEČ — Raymond Rojnik je još u 1990-i ljeti uspostavio suradnju s „Društvom za kulturu na selu“ u Velikom i Malom Borištofu i Šuševu (pod peljanjem Štefana Zvonarića, Monike Trimmel-Roženić i Stipe Mlikotića †). Hrvatski kulturni menedžer Rojnik iz Varaždina je posredovao muzičke umjetnike i orkestre za koncerte u Gradišću i Beču (npr. u šuševskom kaštelu ili u Hrvatskom centru u Beču).
KroaTarantata, mlada moliškohrvatska muzička grupa čiji člani su porijeklom iz Mundimitra (Montemitro) u južnoj Italiji je utorak, 21. januara u Hrvatskom centru u Beču predstavila svoj prvi CD »Duša naša«. Kompaktna ploča sadržava 11 jačak na njevom jeziku, koga sami nazivaju „na našo“. KroaTarantata je subotu pred tim sada jur tradicionalno nastupila na 73. Hrvatskom balu u Schönbrunnu, kade su ponovo uduševili brojnu publiku.
Subotu, 25. januara, Hrvatski je centar bio pun dice, roditeljev, stariocev i staramajkov ki su došli na druženje s Enesom Kiševićem, jednim od naših najboljih i najomiljenijih suvrimenih hrvatskih pjesnikov. Enes je u prvom dijelu programa čitao svoje stihe dici, a u njegovoj interpretaciji oni su zvučali razigrano i vedro. U drugom dijelu programa dica su imala prilike razgovarati s pjesnikom, ki je priznao da je imao tremu jer su dica najiskreniji kritičari. Da im se je vidio njegov nastup i njegove pjesme, dica su pokazala nizom pitanj i na njih mu nije bilo lako odgovoriti: Kada ste shvatili da ste pjesnik? Kakova je to ćut pisati pjesme? Ki je vam najdraži pjesnik? Na kraju ove subotnje matineje Hrvatskim centrom odzvanjao je dug i glasan pljesak kim je velika i mala publika zahvalila Enesu Kiševiću na iskreni, vedri i tepli pjesmica, stihi.
Folklorni ansambl Kolo-Slavuj je u nastavku lanjskih uspješnih adventskih koncertov „Zajačimo maljahnomu“ ljetos snimio i publicirao nosač zvuka, CD-jku s istim naslovom. U tom svojem adventskom programu Kolo-Slavuj interpretira i prezentira kršćanske narodne napjeve kao i crikvene liturgijske jačke iz svih krajev kade živu gradišćanski Hrvati kao i iz Hrvatske. Posebno žarišće pritom leži na jačka Hrvatov na Hati, osebujno napjevov iz Hrvatskoga Jandrofa i Pandrofa, s ciljem da budu izvodjene i objavljene jačke ke su rijetko komu još poznate ili pak jur zdavno bile pozabljene (G. Novak-Karall).
CrikvEni zbor Svetoga Lovrenca Trajštof pod peljanjem stud. nadsavj. mag. Zlatke Gieler ima jur dugu tradiciju u ovom selu na Poljanci i je poznat širom Gradišća. Ov zbor je utemeljen u jeseni 1965. kao mišoviti zbor pod peljanjem Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl uz peljanje školnika i kantora Alfonsa Kornfeinda bio oblikovao sv. maše prilikom crikvenih svetačnosti. Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U sljedeći ljeti je po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kao i pri drugi posebni i istaknuti prilika.
Ov minuli vikend je bio najvjerojatnije jedan od vrhuncev u našoj tamburaškoj odnosno folklornoj tradiciji. Koliko tamburašic i tamburašev je zaista stalo na pozornici u škadnju u Trajštofu, vjerojatno ni člani Tamburice Trajštof sami ne znaju, niti ne sadašnji peljač i dirigent Wolfgang Kuzmić a vjerojatno niti ne njegov još uvijek aktivni iako u momentu rekonvalescentni otac Oto Kuzmić. No mogli ih biti daleko prik 70 (!?). Gdo bi to znao tako točno? U toj velikoj rivnji i u stalnom minjanju nije ni bilo moguće ih pobrojiti. No, jedna brojka je vrlo jasna ali zapravo i nevjerojatna: 500 dice i odraslih je u medjuvrimenu u minulih 60 ljet „prošlo kroz ruke“ trih generacijov Kuzmićev: Adalberta, sina Ota, a sada unuka Wolfganga. Na početku u 1959. ljetu ih je bilo pet, ki su počeli vježbati u raspušćenoj trgovini — a danas po 60 ljet vrlo uspješnoga djelovanja i na tradicionalnoj interpretaciji hrvatske glazbene literature ali i s novimi poleti i eksperimenti u aranžiranju i izboru narodnih jačak i klasičnih kusićev se je ov tamburaški ansambl pokazao kao silija glazbenikov i jačkarov, kao lavina tamburice, ka je sa svojom snagom takorekuć čvrsto objamila brojnu publiku u dupkom punom farskom škadnju u Trajštofu prilikom svojega slavlja.
Zemaljski savjetnik Heinrich Dorner (Spö) je tokom spomenpriredbe za Rome i Sinte u Lakimpuhu subotu, 16. novembra odlikovao Emmericha Gärtner-Horvatha »Velikim časnim znakom Zemlje Gradišće«. Čašćen je za svoj dugoljetni neumorni angažman za narodnu grupu Romov u Gradišću.
U ljetu u kom slavi 100. rodjendan, Zagrebački kvartet navratio je u srijedu navečer, 23. oktobra i do Beča, majstorski ponudivši ljubiteljem klasične glazbe u crikvi sv. Petra gudačke čarolije. Koncert je održan u sklopu 15. Festivala hrvatske glazbe ki se je do 5. novembra održavao u Beču. Nedilju, 3. novembra je nastupio Zvjezdan Ružić Sextet u Hrvatskom centru a utorak, 5. novembra duo Anastasia Kobekina, violončelo (Rusija) i Lovre Marušić, glasovir u Staroj gradskoj vijećnici u Wipplingerstrasse je završio Festival.
Peti i šesti svezak knjige velikoga nacionalnoga projekta, ki je započeo 2008. ljeta, »Povijest hrvatskoga jezika« predstavljeni su 29. oktobra u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjige su predstavili recenzenti akademik Stjepan Damjanović i Ivana Matas Ivanković, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić tr urednik Ivo Pranjković i glavni urednik projekta Ante Bičanić.