Člani Hrvatske državne samouprave u Ugarskoj su se izra­zili za to, da se utemelji odgojno-obrazovni centar za gradišćanske Hrvate u Sambotelu. To su odlučili pri sjednici 27. marca u Budimpešti. U ovom Centru će biti udomaćena čuvarnica, osnovna škola i gimnazija. U daljnji koraki moraju pokrenuti dogovore s gradom Sambotelom. Za peljanje raspravov će se formirati komisija, u koj ćedu biti zastupani zastupniki Hrvatske državne samouprave i gradišćanskih Hrvatov. Za ov novi Centar su dva objekti u diskusiji.

U Beču 20. marca u središ­ću rasprave bio je zajedni­čki koncept i aktivnosti u borbi protiv ekstremizma i terori­zma, budući da su upravo ove države regije, zajedno s Austrijom, tranzitna ruta potencijalnih teroristov, kao i prostor u kom dolazi do regrutacije tzv. „stranih borcev“. Domaćini konferencije su bili austrijska ministrica unutarnjih poslov Johanna Mikl-Leitner i ministar vanj­skih poslov Sebastian Kurz. Cilj je bio konferencije okupiti ministre ovih dvih reso­rov držav jugoistočne Europe i razgovarati o zajedni­čkom konceptu i aktivnosti u bor­bi protiv ekstremiz­ma i terorizma, budući da su upravo ove države, zajedno s Austri­jom tranzitna ruta potencijalnih teroristov kao i pros­tor u kom dolazi do regru­tacije tzv. „stranih borcev“.

Hrvatska knjižnica i čitaonica »Filip Kaušić« u Celindofu 28. marca je pozvala odbornike hrvatskih društav i različne prijatelje na raz­gledivanje svojih prostorijev (već od 100 eksponatov!) i znamenitosti sela kao i na diskusiju o mogućoj suradnji u ovom ljetu, ali i u budućnosti, ča se tiče znanstvenoistraživačkoga djela i kulturnih priredab. Kako je rekao dr. Herbert Gass­ner, nažalost se je malo društav odazvalo njegovomu pozivu.

U zemaljskom studiju ORF-a u Željeznu 25. marca pre­d­stavili su skupni projekt ORF-a i Zemaljskoga školskoga savjeta u Gradišću. Prezenti­rali su uz drugo novi video-ar­hiv, ki sadržava povijesne pri­nose iz Gradišća. Ta arhiv je pristupačan pomoću TVtheke ORF-a i je predvidjen pred svim za podučavanje u ško­la. I narodne grupe su zastupane.

Premda je polag spominjanja očividiocev-svidokov na kra­ju Drugoga svitskoga boja ubijen velik broj ugarskih Ži­dovov kod Kreuzstadla u Ro­huncu, njev masovni grob do danas nisu našli. Nedilju, 22. marca su otvorili stazu spominjanja na židovski ži­vot u Rohuncu, a u Novoj sridnjoj školi Rohunca su otvorili izložbu, za ku su školari is­tr­a­živali prošlost općine.

Zeleni u Gradišću u ovi da­ni su u Borti predstavili ka­n­didate za zemaljske izbore 31. maja o. lj. Letos su po prvi put zastupane sve četire narodne grupe na zemaljskoj listi Zelenih, dakle uz Nim­ce i Hrvati, Romi i Ugri. Za Hrvate u Gradišću je to An­i­ta Malli, zemaljska tajnica Zelenih, Martin Horváth je prvi Rom, ki kandidira na zemaljskoj razini, a Maria Rácz pripada ugarskoj na­rodnoj grupi u Gradišću.

Tīm Stronach se je nedavno formirao i u Gradišću u toj političkoj stranki — ka je zastupana u Nacionalnom vijeću a ne u Gradišćanskom zemaljskom saboru — u najnovije igra važnu ulogi i Cindrofac Herbert Kliković. On je govorač Tīma Stronach za narodne grupe i se je prošli tajedan u otvorenom pismu obratio članom hrvatskoga Savjeta za na­rodnu grupu da se zalaže za publiciranje obnovljenoga mo­litveni­ka »Kruh nebeski«. Kako je izjavila Hrvatska redak­cija ORF-a Gradišće, Kliković jasno i otvoreno kritizira, da jur već od 10 ljet savjetuju i raspravljaju o novom molitveniku, da su svi složni o važnosti projekta, ali da se ništ ne djela.

U izdavačkoj kući Weber Verlag u Željeznu u ovi dani su izašle knjige o učnji hrvat­skoga jezika: učbenik s au­dio CD-om, prateća Gramatika uz učbenik, Čitanka — jezični nivo A1 (prvo ljeto učenja hrvatskoga jezika). Točnije informacije o nji se moru najti na webstranici; osnovne informacije na stranici Weber Verlaga.

Profesor hrvatskoga jezika na gimnaziji mr. Ivan Rotter je u Kugi predavao o Web 2.0 za gradišćanske Hrvate. Slavist i pedagog Rotter jur  pet ljet dugo publicira hrvat­ske pjesmice i tekste u inter­netu i sada pelja tzv. Ivanov blog „Ljubav je pjesma“.

Ovo smo u HRVATSKI NOVINA objavili prije tri ljeta: Obljet­nica — Deklaracija o hrvat­skom jeziku danas slavi svoj 45. (sada 48.) rodjendan. M­atica hrvatska i još 17 stu­pov hrvatske kulture suprotstavilo se je 1967. pokušaju jezičnoga unitarizma. Institut za hrvatski jezik i jeziko­slovlje slavi Dane hrvatskoga jezika (VEČERNJAK). Naglasimo da se ovi „Dani…“ slavu i ovo ljeto različitimi akcijama, sada uz 48. obljet­nicu Deklaracije.