Podsjetimo se na ovu seriju: „U Ukrajini je već ljudi od strane Nimcev bilo ubijeno, nego ča je kolaboriralo s nji­mi, a toga nije bilo ni u koj okupiranoj zemlji u zapadnoj Europi… (i nastavimo): Zato se je daleko već ljudi iz Ukrajine borilo protiv Nimcev negoli na strani Nimcev a niti toga nije bilo niti u jednoj zaposjednutoj zapadnoeuropskoj zemlji. Velika većina Ukrajincev ki su se borili u boju, činila je to u uniformi Črljene armije. U borbi protiv Wehrmachta iz­gubilo je život već Ukraji­n­cev, nego američkih i bri­tan­cev skupa“. (T. Snyder)

„Uzor“ je bio med 15 najbo­ljih o čemu smo pisali negdje početkom ovoga ljeta. U Orf-Radio Kulturhausu u Beču su petak po 10. put d­o­dilili nagrade za socijalnu inovaci­ju imenom »SozialMarie«. Od 300 projektov iz Austrije, Ugarske, Češke, Slova­čke, Slovenije i Hrvatske je stručni žiri u predselekciji izibrao 33. Od tih su odlikovali 15 naj­boljih. Med dobitniki je i projekt iz Čakovca iz Hrvatske, i to „Zelena košarica za dobrobit zajednice“. Zato ponavljamo ov članak, a o Ko­šarici drugi put.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je na poziv be­čkoga gradonačelnika Mi­cha­ela Häupla 21. aprila sudj­e­lovao na Sastanku gradona­čelnika glavnih gradov EU, zajedno s kolegi iz Amsterdama, Atene, Požuna, Buku­rešta, Ljubljane, Luxembur­ga, Nicosije, Rima, Sofije i Valle tr visokimi predstavniki drugih europskih metropolov kao npr. i Pariz. Susret pr­vih ljudi glavnih euro­p­skih gradov u bečkoj grad­skoj vijeć­nici završio je u­svajanjem Be­čke deklaracije »Snažan glas u Europi«.

Hrvatski kulturni i dokume­n­tarni centar (HKDC) je skupa s Pedagoškom visokom školom u Željeznu izdao nim­ško-hrvatski rječnik s naslovom »Terminologie/Termin­o­logija« za dvojezičnu nas­ta­vu«. Ovo je sa­žetak a pak i nadopuna ob­djelane verzije školske termi­nologije, ka je bila izašla još 2001. ljeta, i obuhvaća riči za podučava­nje svih predmetov. 

Bandić: U to ime nutra-s-njim, pa opet: van-s-njim. Takaj i s njegovom kaucijom ka izlazi van iz aservata… Déjà-vu, Buschkawü… Vratija se Ši­me, di je bija?.. Kažu da je sve do jutros u pržunu bija. Dakle, naš (ne Šime nego) Milan je opet (po)vraćen na mjesto gradonačelnika…

Zeleni Gradišća stavili su 11 pitanj zemaljskomu poglav­a­ru Hansu Niesslu i zemalj­skomu savjetniku za promet Helmutu Bieleru. Ova pita­nja se tiču dvojezičnih putokazov odnosno tablic. Niessl je kao zemaljski poglavar od­govoran za posrednu saveznu upravu, a Bielerova odilje­nja u zemlji su odgovorna za iz­vrše­nje odluk i odredab.

Prema ocjenam brojnih pojedincev, tr predstavnikov hrvatskih i austrijskih udrug, organizacijov i institucijov, izrečenimi u srijedu navečer 8. aprila u Hrvatskom cent­ru u Beču, dvojica vrsnih hrvatskih diplomatov u Austriji, ki su pri kraju svojih četve­roljetnih diplomatskih ma­n­datov, hrvatski veleposlanik Gordan Bakota i voditelj K­on­zularnoga odjela RH u Be­ču, ministar savjetnik Branimir Lončar „najbolji su di­plomatski dvojac“ do sada u Austriji. Velika pohvala go­s­tom »Razgovora u Centru«, ki organiziraju Hrvatski ce­n­tar u suradnji s Hkd-om Napredak Beč, uputio je u ime gradišćanskih Hrvatov, glavni urednik Hrvatskih novin kurator u Centru, Petar Ty­ran, ki je peljao razgovor s hrvatskimi diplomati.

Člani Hrvatske državne samouprave u Ugarskoj su se izra­zili za to, da se utemelji odgojno-obrazovni centar za gradišćanske Hrvate u Sambotelu. To su odlučili pri sjednici 27. marca u Budimpešti. U ovom Centru će biti udomaćena čuvarnica, osnovna škola i gimnazija. U daljnji koraki moraju pokrenuti dogovore s gradom Sambotelom. Za peljanje raspravov će se formirati komisija, u koj ćedu biti zastupani zastupniki Hrvatske državne samouprave i gradišćanskih Hrvatov. Za ov novi Centar su dva objekti u diskusiji.

U Beču 20. marca u središ­ću rasprave bio je zajedni­čki koncept i aktivnosti u borbi protiv ekstremizma i terori­zma, budući da su upravo ove države regije, zajedno s Austrijom, tranzitna ruta potencijalnih teroristov, kao i prostor u kom dolazi do regrutacije tzv. „stranih borcev“. Domaćini konferencije su bili austrijska ministrica unutarnjih poslov Johanna Mikl-Leitner i ministar vanj­skih poslov Sebastian Kurz. Cilj je bio konferencije okupiti ministre ovih dvih reso­rov držav jugoistočne Europe i razgovarati o zajedni­čkom konceptu i aktivnosti u bor­bi protiv ekstremiz­ma i terorizma, budući da su upravo ove države, zajedno s Austri­jom tranzitna ruta potencijalnih teroristov kao i pros­tor u kom dolazi do regru­tacije tzv. „stranih borcev“.

Hrvatska knjižnica i čitaonica »Filip Kaušić« u Celindofu 28. marca je pozvala odbornike hrvatskih društav i različne prijatelje na raz­gledivanje svojih prostorijev (već od 100 eksponatov!) i znamenitosti sela kao i na diskusiju o mogućoj suradnji u ovom ljetu, ali i u budućnosti, ča se tiče znanstvenoistraživačkoga djela i kulturnih priredab. Kako je rekao dr. Herbert Gass­ner, nažalost se je malo društav odazvalo njegovomu pozivu.