Peter Paul Wiplinger ist unerbittlich. Und das ist gut so. Er ist unbeirrbar. Und das ist noch besser. Es ist ihm egal, welche Folgen es für ihn hat, wenn er aus nichts als Überzeugung gegen jede Art und in jeder Form begangenes Unrecht auftritt. Er legt Wert auf Haltung und auf Distanz. Er kennt das politische Geschehen viel zu gut, um sich darin täuschen zu lassen, was und wem im tagespolitischen Geschehen Vorrang zukommt. Nicht der „Allgemeinen Erklärung der Menschenrechte“ und nicht den Verfassungen demokratisch regierter Länder, sondern der so genannten „Realverfassung“. Man könnte auch sagen: Den Vorzug im alltäglichen politischen Geschehen erhält, was und wie es der politische Brauch ist.

Uz predaju akreditiva nove hrvatske veleposlanice u Be­ču ddr. Vesne Cvjetković saveznomu predsjedniku Austrije dr. Heinzu Fischeru 7. oktobra u dvorana predsjedničke kancelarije u Hofburgu (Hrvatske novine su o tom pisale). Počnimo s najaktualnijom stvari: „Brojni hrvatski velikani studirali su i djelovali u Beču i u Austriji, ča je vidljivo iz obilježavanja 650. obljetnice Bečkoga sv­e­učilišća“ (Snježana He­rek, Večernjak).

Federalistička unija europ­skih narodnosti (FUEN) sa sidišćem u sjeveronimškom Flensburgu uz dansku grani­cu je u Bruxellesu otvorila svoj ured. FUEN je reprezen­tacija krovnih organizacijov nacionalnih manjin širom Europe i je smješćena u Ha­n­se-uredu nimške savezne ze­mlje Schleswig-Holstein i grada Hamburga. Do kon­ca ljeta ured u Bruxellesu će peljati pravnik, Frank de Boer, pripadnik zapadnih Frizov u Nizozemskoj.

Zemaljski poglavar i zamjenica samoupravnoga okruga Požuna (Bratislave) dr. Gabriella Németh su potpisali pogodbu kom želju produbiti takaj i institucionalizirati susjedne odnose. Ze­m­lju Gradišće i regiju Po­žun jur od 2003. ljeta, od utem­e­ljenja »CENTROP-a« veže us­ko partnerstvo. U konferenciji za novinare prošli tajedan u Požunu i Niessl i Németh­ova su naglasili da je suradnja ovih dvih regijov „win-win si­tuacija“ i da su ove regije a ovim danom opet kusić da­lje skupa zrasle i da ćedu šanse ubuduće moći bolje koristiti.

Zemaljski poglavar Gradiš­ća Hans Niessl: Značajan ko­rak na putu do demokracije i slobode, do ponovoga dobivanja pune suverenosti. Od 24. do 26. septembra pri­redili su prvu veliku konferenciju austrijskih saveznih zemalj u zgradi Dolnjoaustrijske vlade u Beču. Tim je oficijelno priznata provizor­na vlada kroz savezne zemlje.

U kamionu punom izbiglic, ki je čevrtak jutro, 27. aug­u­sta pronajden na autocesti u sjevernom Gradišću na A4 kod Pandrofa pronajdena je 71 osoba, izvijestila je gradišćanska policija. Pronajdena su tijela 59 muškarcev, osam žen i četvero dice, a policija je izvijestila da se je napao jedan dokument iz Si­rije tr su se vjerojatno zadusile u kamionu. Još u pe­tak, 28. augusta su u Ugarskoj uhićene četire o­s­umlje­ne osobe u sklopu istrage o smrti imigrantov u Austriji. Ugarska policija uhitila i vozača kamiona, rumunj­skoga dr­žavljana, dva Ugre i jednoga Libanonca s ugarskom iskaznicom.

Pred kratkim je zemaljski savjetnik za gradjevinstvo Helmut Bieler najavio gradnju savezne i zemaljske ce­s­te S31/B61 do državne granice kod Ratištofa kao i obilaznicu terme Lučman-Frakanava. Polag političkih zastupnikov Narodne stranke još je puno pitanj otvoreno. Tako stoprv teču razgovori s Ugarskom a još nisu rije­šeni npr. planiranje trase, fi­nanciranje ili otkup za ces­tu potribnoga zemljišća. Övp-Sridnje Gradišće potribuje da bi se u planiranje ovoga projekta tribalo uključiti stanov­ničtvo i politički funkcionari u općina. Kako su skupa izjavili Niki Berlaković, Toni Blazović, Johan Plemenšić i Günther Tóth, sve kih se to tiče moraju biti tako brzo kako moguće informirani o predvojenoj trasi i o financiranju ovoga projekta.

Hrvatska ima u Bruxellesu teške pregovore, ne doduše s Nimškom nego sa Slovenijom. I to oko terana (sorta vina). Ali Slovenija nije baš Nimška, a ni Hrvatska Gr­čka pak će Europska komisija izgleda presuditi u hr­vat­sku korist, ča znači da i is­tarski vinari teran smu na­zi­va­ti teranom. 

BRUXELLES — Istarsko vino ko se zbog Sl­o­venije ne smi zvati teran, njegovim pro­izvodjaču sad ima još bolji okus jer je rješenje pr­oblema s imenom na vidiku. 

„Nam na kraj pameti ne bi bilo da ograničavamo koriš­će­nje naziva teran susjedom, pa po istoj logiki nećemo dopus­titi da se to ograničenje odnosi na nas“, rekao je vinar Ivica Matošević. Slovenija je svoj te­ran zašćitila geografskom o­zna­kom, iako ga proizvodi od sor­te refošk. Po tom pravilu hrvatski vinari ne moru koristiti naziv teran iako to vino proiz­vodu od sorte grojza ko se ta­ko i zove. „Mi imamo ograni­čenje korišćenja naziva iz trgadbe 2013. i kasnije. Do trgad­be 2012. smili smo ga koristiti. Sama činjenica da dolazu no­ve trgadbe isto tako vinarom daje ćut nesigurnosti i ekono­m­ske škode“, dodao je Matošević.  

17. julija u zemaljskoj vladi u Željeznu su održali sasta­nak o azilu, pri kom su uz z­e­maljskoga p­oglavara Hansa Niessla (Spö), njegovoga z­a­mjenika Johanna Tschürtza (Fpö) i odgovornoga zemalj­skoga savjetnika Norberta Darabosa (Spö) sudjelovali i zastupniki općin, Ureda za azil i zastupniki pomoćnih organizacijov. 

Po sjednici svih šest Savjetov za narodne grupe prošli tajedan je reagirao zastupnik u Nacionalnom vijeću di Niki Berlaković (ÖVP), ki je kao gost sudjelivao u tom savje­todavnom gremiju. U poseb­noj iz­javi naglasio je Berlaković važnost narodnih grup i je potribovao veću prezentnost manjinskih jezikov u austrij­ski mediji.