Zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl: Značajan korak na putu do demokracije i slobode, do ponovoga dobivanja pune suverenosti. Od 24. do 26. septembra priredili su prvu veliku konferenciju austrijskih saveznih zemalj u zgradi Dolnjoaustrijske vlade u Beču. Tim je oficijelno priznata provizorna vlada kroz savezne zemlje.
U kamionu punom izbiglic, ki je čevrtak jutro, 27. augusta pronajden na autocesti u sjevernom Gradišću na A4 kod Pandrofa pronajdena je 71 osoba, izvijestila je gradišćanska policija. Pronajdena su tijela 59 muškarcev, osam žen i četvero dice, a policija je izvijestila da se je napao jedan dokument iz Sirije tr su se vjerojatno zadusile u kamionu. Još u petak, 28. augusta su u Ugarskoj uhićene četire osumljene osobe u sklopu istrage o smrti imigrantov u Austriji. Ugarska policija uhitila i vozača kamiona, rumunjskoga državljana, dva Ugre i jednoga Libanonca s ugarskom iskaznicom.
Pred kratkim je zemaljski savjetnik za gradjevinstvo Helmut Bieler najavio gradnju savezne i zemaljske ceste S31/B61 do državne granice kod Ratištofa kao i obilaznicu terme Lučman-Frakanava. Polag političkih zastupnikov Narodne stranke još je puno pitanj otvoreno. Tako stoprv teču razgovori s Ugarskom a još nisu riješeni npr. planiranje trase, financiranje ili otkup za cestu potribnoga zemljišća. Övp-Sridnje Gradišće potribuje da bi se u planiranje ovoga projekta tribalo uključiti stanovničtvo i politički funkcionari u općina. Kako su skupa izjavili Niki Berlaković, Toni Blazović, Johan Plemenšić i Günther Tóth, sve kih se to tiče moraju biti tako brzo kako moguće informirani o predvojenoj trasi i o financiranju ovoga projekta.
Hrvatska ima u Bruxellesu teške pregovore, ne doduše s Nimškom nego sa Slovenijom. I to oko terana (sorta vina). Ali Slovenija nije baš Nimška, a ni Hrvatska Grčka pak će Europska komisija izgleda presuditi u hrvatsku korist, ča znači da i istarski vinari teran smu nazivati teranom.
BRUXELLES — Istarsko vino ko se zbog Slovenije ne smi zvati teran, njegovim proizvodjaču sad ima još bolji okus jer je rješenje problema s imenom na vidiku.
„Nam na kraj pameti ne bi bilo da ograničavamo korišćenje naziva teran susjedom, pa po istoj logiki nećemo dopustiti da se to ograničenje odnosi na nas“, rekao je vinar Ivica Matošević. Slovenija je svoj teran zašćitila geografskom oznakom, iako ga proizvodi od sorte refošk. Po tom pravilu hrvatski vinari ne moru koristiti naziv teran iako to vino proizvodu od sorte grojza ko se tako i zove. „Mi imamo ograničenje korišćenja naziva iz trgadbe 2013. i kasnije. Do trgadbe 2012. smili smo ga koristiti. Sama činjenica da dolazu nove trgadbe isto tako vinarom daje ćut nesigurnosti i ekonomske škode“, dodao je Matošević.
17. julija u zemaljskoj vladi u Željeznu su održali sastanak o azilu, pri kom su uz zemaljskoga poglavara Hansa Niessla (Spö), njegovoga zamjenika Johanna Tschürtza (Fpö) i odgovornoga zemaljskoga savjetnika Norberta Darabosa (Spö) sudjelovali i zastupniki općin, Ureda za azil i zastupniki pomoćnih organizacijov.
Po sjednici svih šest Savjetov za narodne grupe prošli tajedan je reagirao zastupnik u Nacionalnom vijeću di Niki Berlaković (ÖVP), ki je kao gost sudjelivao u tom savjetodavnom gremiju. U posebnoj izjavi naglasio je Berlaković važnost narodnih grup i je potribovao veću prezentnost manjinskih jezikov u austrijski mediji.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović jednodnevni pohod Beču je započela u Uredu austrijskoga predsjednika Heinza Fischera, kade je svečano dočekana s vojnimi počasti. Ovput razgovaralo se je i o Grčkoj, a na tom tragu bilo je i pitanje ča su ga austrijski novinari uputili Kolindi Grabar-Kitarović — more li Hrvatska zaista postati nova Grčka? „Vjerujem da Hrvatska ne more ući u grčki scenarij, i evo po šest ljet recesije ćuti se pomak kad je rič o gospodarstvu, naznake su pozitivnoga gospodarskoga razvitka. On je još uvijek krhak, iznosi oko 0,5 posto, medjutim to je dobar znak da se gospodarstvo oporavlja“, rekla je Grabar-Kitarović.
Mr. Marijana Grandić je 9. junija primila uglednu »Bruno Kreisky-nagradu za ljudska prava«. Pri svetačnom aktu u Kreiskyjevoj vili u 19. bečkom kotaru, u Armbrustergasse 15 se je uz brojne simpatizante i prijatelje našla i bivša i sadašnja elita bečke i austrijske Socijaldemokracije. Bivša predsjednica Hrvatskoga akademskoga kluba je u okviru svojega zalaganja za manjinska prava pridonesla upeljanju hrvatskoga službenoga jezika u Gradišću. Četira ljeta dugo je bila zastupnica u Nacionalnom vijeću. Nagradu su do sada primili na primjer Kofi Annan, Nelson Mandela ili Karlheinz Böhm.
Guten Abend sehr gehrte Damen und Herren
Dobar večer drage prijatelice, dragi prijatelji, lipo da ste došli.
Eigentlich bin ich sprachlos, es fehlen mir die Worte, angesichts dieser Auszeichnung und Ehre, die mir hier erteilt wird. Wenn ich mir die Namen, der großartigen Persönlichkeiten, die diesen Preis schon erhalten haben, vor Augen führe, wird mir ganz „schwummerig“
In Demut, vor leider unzähligen Menschen, die Tag täglich grausamen Menschenrechtsverletzungen ausgesetzt sind und mit großem Respekt vor Bruno Kreisky nehme ich diesen Preis entgegen.
Manfred Nowak
WIEN — Laudatio anlässlich der Verleihung des Bruno Kreisky-Preises für Verdienste um die Menschenrechte an Marijana Grandits am 9. Juni 2015 im Bruno Kreisky Forum für Internationalen Dialog.