Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je na poziv be­čkoga gradonačelnika Mi­cha­ela Häupla 21. aprila sudj­e­lovao na Sastanku gradona­čelnika glavnih gradov EU, zajedno s kolegi iz Amsterdama, Atene, Požuna, Buku­rešta, Ljubljane, Luxembur­ga, Nicosije, Rima, Sofije i Valle tr visokimi predstavniki drugih europskih metropolov kao npr. i Pariz. Susret pr­vih ljudi glavnih euro­p­skih gradov u bečkoj grad­skoj vijeć­nici završio je u­svajanjem Be­čke deklaracije »Snažan glas u Europi«.

Hrvatski kulturni i dokume­n­tarni centar (HKDC) je skupa s Pedagoškom visokom školom u Željeznu izdao nim­ško-hrvatski rječnik s naslovom »Terminologie/Termin­o­logija« za dvojezičnu nas­ta­vu«. Ovo je sa­žetak a pak i nadopuna ob­djelane verzije školske termi­nologije, ka je bila izašla još 2001. ljeta, i obuhvaća riči za podučava­nje svih predmetov. 

Bandić: U to ime nutra-s-njim, pa opet: van-s-njim. Takaj i s njegovom kaucijom ka izlazi van iz aservata… Déjà-vu, Buschkawü… Vratija se Ši­me, di je bija?.. Kažu da je sve do jutros u pržunu bija. Dakle, naš (ne Šime nego) Milan je opet (po)vraćen na mjesto gradonačelnika…

Zeleni Gradišća stavili su 11 pitanj zemaljskomu poglav­a­ru Hansu Niesslu i zemalj­skomu savjetniku za promet Helmutu Bieleru. Ova pita­nja se tiču dvojezičnih putokazov odnosno tablic. Niessl je kao zemaljski poglavar od­govoran za posrednu saveznu upravu, a Bielerova odilje­nja u zemlji su odgovorna za iz­vrše­nje odluk i odredab.

Prema ocjenam brojnih pojedincev, tr predstavnikov hrvatskih i austrijskih udrug, organizacijov i institucijov, izrečenimi u srijedu navečer 8. aprila u Hrvatskom cent­ru u Beču, dvojica vrsnih hrvatskih diplomatov u Austriji, ki su pri kraju svojih četve­roljetnih diplomatskih ma­n­datov, hrvatski veleposlanik Gordan Bakota i voditelj K­on­zularnoga odjela RH u Be­ču, ministar savjetnik Branimir Lončar „najbolji su di­plomatski dvojac“ do sada u Austriji. Velika pohvala go­s­tom »Razgovora u Centru«, ki organiziraju Hrvatski ce­n­tar u suradnji s Hkd-om Napredak Beč, uputio je u ime gradišćanskih Hrvatov, glavni urednik Hrvatskih novin kurator u Centru, Petar Ty­ran, ki je peljao razgovor s hrvatskimi diplomati.

Člani Hrvatske državne samouprave u Ugarskoj su se izra­zili za to, da se utemelji odgojno-obrazovni centar za gradišćanske Hrvate u Sambotelu. To su odlučili pri sjednici 27. marca u Budimpešti. U ovom Centru će biti udomaćena čuvarnica, osnovna škola i gimnazija. U daljnji koraki moraju pokrenuti dogovore s gradom Sambotelom. Za peljanje raspravov će se formirati komisija, u koj ćedu biti zastupani zastupniki Hrvatske državne samouprave i gradišćanskih Hrvatov. Za ov novi Centar su dva objekti u diskusiji.

U Beču 20. marca u središ­ću rasprave bio je zajedni­čki koncept i aktivnosti u borbi protiv ekstremizma i terori­zma, budući da su upravo ove države regije, zajedno s Austrijom, tranzitna ruta potencijalnih teroristov, kao i prostor u kom dolazi do regrutacije tzv. „stranih borcev“. Domaćini konferencije su bili austrijska ministrica unutarnjih poslov Johanna Mikl-Leitner i ministar vanj­skih poslov Sebastian Kurz. Cilj je bio konferencije okupiti ministre ovih dvih reso­rov držav jugoistočne Europe i razgovarati o zajedni­čkom konceptu i aktivnosti u bor­bi protiv ekstremiz­ma i terorizma, budući da su upravo ove države, zajedno s Austri­jom tranzitna ruta potencijalnih teroristov kao i pros­tor u kom dolazi do regru­tacije tzv. „stranih borcev“.

Hrvatska knjižnica i čitaonica »Filip Kaušić« u Celindofu 28. marca je pozvala odbornike hrvatskih društav i različne prijatelje na raz­gledivanje svojih prostorijev (već od 100 eksponatov!) i znamenitosti sela kao i na diskusiju o mogućoj suradnji u ovom ljetu, ali i u budućnosti, ča se tiče znanstvenoistraživačkoga djela i kulturnih priredab. Kako je rekao dr. Herbert Gass­ner, nažalost se je malo društav odazvalo njegovomu pozivu.

U zemaljskom studiju ORF-a u Željeznu 25. marca pre­d­stavili su skupni projekt ORF-a i Zemaljskoga školskoga savjeta u Gradišću. Prezenti­rali su uz drugo novi video-ar­hiv, ki sadržava povijesne pri­nose iz Gradišća. Ta arhiv je pristupačan pomoću TVtheke ORF-a i je predvidjen pred svim za podučavanje u ško­la. I narodne grupe su zastupane.

Premda je polag spominjanja očividiocev-svidokov na kra­ju Drugoga svitskoga boja ubijen velik broj ugarskih Ži­dovov kod Kreuzstadla u Ro­huncu, njev masovni grob do danas nisu našli. Nedilju, 22. marca su otvorili stazu spominjanja na židovski ži­vot u Rohuncu, a u Novoj sridnjoj školi Rohunca su otvorili izložbu, za ku su školari is­tr­a­živali prošlost općine.