Zemlja Gradišće se sada ak­tivno spominja svoje mnogovrsnosti i pokazuje na jezič­no i kulturno mnoštvo i na mnogostrukost i raznolikost u zemlji. U pišačkoj zoni u Željeznu su održali petak »Prvu milju mnogostrukosti«, ka neka zrcali šarolikost Gr­adišća na različni podru­čji. Člani Ze­maljske vlade, ze­maljski savjetniki mag. Astrid Eisenkopf i mag. Nor­bert Darabos obadva (SPÖ) su pri otvaranju preštali i po­t­pisali »Čartu mnogostrukosti«, kom se Zemlja priznaje jezičnoj, kulturnoj i vjerskoj šarolikosti. Za Norberta Darabosa su migracija i integracija za Gradišće jako važne teme je rekao za ORF.

Polaznikom Škole srpskoga jezika ku u Beču organizira odbor Skpd Prosvjeta, povodom kraja školskoga ljeta, svečano su uručene svidočbe o pohadjanju. Dodjeli su, osim školarov, nazočili roditelji, svećeničtvo i svi Pro­svjetini pedagogi i Svetlana Matić, potpredsjednica be­čkoga odbora Prosvjete.

Unutar Federalističke unije europskih narodnosti (FUEN) gradišćanski Hrvati su jur desetljeća dugo zastupani, ne samo kao člani nego i u različni odborni i predsjednički funkcija, aktualno Hrvatsko kulturno društvo u Gradiš­ću i Hrvatski centar – Beč zastupaju gradišćanske Hrvate u Austriji i ukupno imaju šest glasov (svaki po tri). Kongres su održali od 20. do 24. junija 2018. u gradu Le­e­uwarden (na friskom Ljouwert), kih 130 km sjeverno-istočno od Amsterdama. Domaćin je ov put bio Sa­vez Zapadnih Frizov u Nizozem­skoj. Gradišćanske Hrvate su zastupali Gabriela Novak-Karall, Tibor Jugović i Pe­tar Tyran.

MUNDIMITAR — Antonio Sammartino je 1999. ljeta ute­meljio Zakladu Agostina Piccoli, ka se bavi prije svega moli­škimi Hrvati, istraživanjem, ga­je­njem i očuvanjem njeve jezi­čne bašćine tr promiče sve vr­s­te aktivnosti ke pridonosu oču­vanju kulture i tradicije moli­ških Hrvatov. Ljeta 2004. je Sammartino imenovan p­o­čas­nim konzulom RH u Italiji.

Predsjednik Hrvatskoga kul­turnoga i dokumentarnoga centra kao i aktualni pot­pred­sjednik hrvatskoga Na­rod­nosnoga vijeća pri Saveznom kancelarstvu Martin Ivan­čić je bio gost u Centar.razgo­voru i Petra Tyrana srijedu, 13. junija u Hrvatskom centru u Beču. „Zakon o na­rodni grupa“ iz 1976. ljeta je potribno minjati jer je zastario i izgradjen na teritori­jalnom principu, pa uzima u obzir samo gradišćanske Hr­vate u Gradišću, a ne i one u Beču. To već ne odgovara današnjoj situaciji“, rekao je na tribini Centar.razgovora, bivši visoki činovnik u Gradišćanskoj zemaljskoj  vl­adi i bivši općinski politi­čar, socijaldemokrat Martin Ivančić.

Printmediji danas najjače trpu pod boomom medijske digitalizacije. „Lokalno“ do dana današnjega nije online-domena, jer se „lokalno jednostavno ne more pretvoriti u pineze“. Ali zato ćedu lokalni mediji, a tim pred svim i lokalne odnosno regionalne novine i nadalje postojati i morat ćedu postojati.

U okviru posebne internet platforme u Saveznom kancelarstvu „Meine Inputs zur Medienenquete“ se je i Hrvatsko štamparsko društvo obratilo ovoj platformi a tim indirektno i ministru kulture Gernotu Blümelu, ki je odg­o­voran i za medije a tim, naravno, za manjinske medije.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u srijedu, 30. maja u Molise kako bi obišla tamošnje Hrvate, ki ovo ljeto slavu 500. obljetnicu dolaska u tu talijansku pokrajinu Molise.

Pedesetak znanstvenikov i stručnjakov ki se bavu nacio­nalnimi manjinami, migracijami i sigurnošću iz devet zemalj okupilo se je na tro­dnevnoj 22. medjunarodnoj znanstvenoj konferenciji na temu „Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u dem­o­kratskim društvima“ ka je u petak, 25. maja započela s djelom na Brijuni. Jur 14 ljet Aleksandar Tolna­u­er predsjedava Savjetom za nacionalne manjine Vlade RH ki kontrolira provodjenje ustavnoga i drugih zakonov o pravi nacionalnih manjin kih je 22 u Hrvatskoj. Djelovanje Savjeta je medjuna­rodno prepoznatljivo, zbog čega Tolnauera često pozivaju da održi predavanje po europski institucija. Tolnau­er ističe, da iako su prava na­cionalnih manjin zakonom u Hrvatskoj maksimalno regu­lirana, ipak se iz neznanja ti zakoni, kao i mnogi drugi, u potpunosti ne prakticiraju.

Za donedavni Kulturni centar u Matrštofu — namjesto da srušu ovu zgradu, ku je arhitektonski koncipirao po­znati M­ate Szauer — izmi­s­lili su novi koncept. Uz os­t­alo u­buduće u obnovljenoj zgradi će biti sidišće Zemalj­skoga arhiva, Zemaljske bib­lioteke, Doma literature kao i Narodne visoke škole. O­d­govaraju­će plane je prošli ta­jedan pre­zentirao zem. sav­jetnik za kulturu Hans Peter Dos­kozil (Spö). Nova dvo­rana za priredbe je koncipirana za skoro 350 ljudi.