Za donedavni Kulturni centar u Matrštofu — namjesto da srušu ovu zgradu, ku je arhitektonski koncipirao po­znati M­ate Szauer — izmi­s­lili su novi koncept. Uz os­t­alo u­buduće u obnovljenoj zgradi će biti sidišće Zemalj­skoga arhiva, Zemaljske bib­lioteke, Doma literature kao i Narodne visoke škole. O­d­govaraju­će plane je prošli ta­jedan pre­zentirao zem. sav­jetnik za kulturu Hans Peter Dos­kozil (Spö). Nova dvo­rana za priredbe je koncipirana za skoro 350 ljudi.

Samoborski muzej priklju­čio se je u petak, 18. maja obilj­e­žavanju Medjunarodnoga d­a­na muzeja izložbom i predavanjem o gradišćanski Hrva­ti. Uz prigodnu izložbu o životu i običaji gradišćanskih Hrvatov, u Muzeju je održano i predavanje dr. Katarine Tyran, sveučilišne asistentice na Institutu za slavistiku Bečkoga sveučilišća. Kako su uvodno pojasnili ravnatelj muzeja Miroslav Milonjić i kustos Luka Kazimović, ova izložba je dio svojevrsnoga tematskoga ciklusa; naime, prošlo ljeto je Samoborski muzej priredio izložbu o mo­liški Hrvati, a planira se da će kljetu u Samoboru biti pri­kazana i izložba o karašev­ski Hrvati u Rumunjskoj.

U G. Austriji su to u­gorki, krastavci, u Tirolu ja­buke, u D. Austriji špa­roge, jagode. Svim im je jed­no zajedničko — mnogo to­ga ostat će neubrano zbog manjka djelačev. Die Presse piše: Austriji nedo­staje sezoncev. Mnogi od njih dohadjaju iz istočne Europe pak nadležno ministarstvo odbije djela­če ki nisu iz EU. Ta kvota je svako ljeto sve ma­nja: ljetos 2150 — za 700 premalo.

U srijedu 9. maja o. lj. Umag je u velikom stilu proslavio Dan Europe tr na najbolji način oživio geslo „ujedinje­ni u različitosti“. Umaške nacionalne manjine i zajednice Talijanov su brojnoj pu­bliki priredile priredbu tijekom ke su glazba i recitacije odjekivale prepunim trgom tr mamile ćuti ponosa i zajedničtva. U Umagu, od gotovo 15.000 stanovnikov, njih 30% pripada nekoj od prik 20 nacionalnih manjin.

Na završnu priredbu austrijskoga komiteta europ­ske gradjanske inicijative Mi­nority SafePack srijedu, 9. maja je bila završna priredba u Hrvatskom centru u Be­ču. Pozvani su bili zastupniki gra­dišćanskih Hrvatov i koru­ških Slovencev, ki su bili na bilo kakov način upleteni u ovu kampanju, ka je završila kratko po Vazmi. Cilj je bio priredbe, da se završno zaokruži ova kampanja, ka je du­rala prilično ljeto dan dugo, veli govoračica austrij­sk­oga komiteta za Minority SafePack, Gabriela Novak-Karall.

U Beču na zidu današnje po­licijske stanice i nekadašnje „Liesl“, zloglasnoga zatvo­ra Gestapo-a i nacionalsocijalističke strahovlade na Ros­s­­au­er Lände 9 (nugalj Berggasse otkrili spomentab­lu političkim protivnikom na­cionalsocijalističkoga režima od 1938. do 1945. ljeta. Liva strana spomenploče od metala je posvećena Käthe Sa­s­so (rodjenoj Katici Smudić iz sridnjogradišćanskoga Šu­ševa) i kaže kratak nje životopis i da je preživila KZ Ra­vensbrück. Desna strana plo­če je posvećena spominjanju na sve žrtve nacionalsocijalizma ke su od 1938. do 1945. ljeta prisluškivali, mu­čili i ubili u ovom bivšem policijskom zatvoru na nuglu Rossauerlände i Berggasse.

U četvrtak, 3. maja su odr­ž­ali konstituirajuću sjednicu Zakladnoga vijeća ORF-a. U ovom gremiju s 34 člani Gra­dišće sada zastupa odvjetnik, advokat Werner Dax, ki je u ovoj funkciji naslijedio Martina Ivančića, tadašnjega še­fa ureda zemaljskoga poglavara Niessla i dogoljetnoga predsjednika Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarno­ga centra i jedan od trih alternirajućih predsjednikov hrvatskoga Narodnosnoga vijeća (Volksgruppenbeirat). Rodjeni Klimpušac od 2015. ljeta je bio u Zakladnom vijeću (Stiftungsrat) u ORF-u.

Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih ma­njinskih jezikov. Komitet mi­nistrov Vijeća Europe je ko­n­kretno imenovalo četire hit­ne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta struč­njakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je lju­di koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012.

Narodna stranka Gradišće u najnovije ima govorača za narodne grupe, Patrika Fazekasa. U izjavi za medije je u ovi dani potribovao brze korake za bolje podupiranje manjinskih jezikov. On tim reagira na aktualni izvješ­ćaj štručnjakov o realizaciji Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u Austriji.

U četvrtak, 3. maja se je no­vo konstituiralo Vijeće pub­li­ke Orf-a. Gremij, ki neka č­uva interese slušateljev i gl­edateljev Orf-a, se sastoji od ukupno 31 člana, ki zastupaju značajne društvene grupacije. Glas autotonih n­a­rodnih grup će u novom Vije­ću publike biti mag. Joži Bu­ranić od Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u kom vrši funkciju potpredsjednika za sridnje Gradišće. Buranić (50) je u toj funkciji n­aslijedio Karla Hanzla iz narodne grupe bečkih Čehov.