Zemlja Gradišće se sada ak­tivno spominja svoje mnogovrsnosti i pokazuje na jezič­no i kulturno mnoštvo i na mnogostrukost i raznolikost u zemlji. U pišačkoj zoni u Željeznu su održali petak »Prvu milju mnogostrukosti«, ka neka zrcali šarolikost Gr­adišća na različni podru­čji. Člani Ze­maljske vlade, ze­maljski savjetniki mag. Astrid Eisenkopf i mag. Nor­bert Darabos obadva (SPÖ) su pri otvaranju preštali i po­t­pisali »Čartu mnogostrukosti«, kom se Zemlja priznaje jezičnoj, kulturnoj i vjerskoj šarolikosti. Za Norberta Darabosa su migracija i integracija za Gradišće jako važne teme je rekao za ORF.

ŽELJEZNO — U »Čarti« po­tribuju poštivanje svakoga člo­vika, neodvisno od etničkoga porijekla, vjere, starosti, pače­nja ili seksualne orijentacije. Publicirana je i na jeziki svih priznatih narodnih grup Gradišća, ada na hrvatskom, ma­djarskom i romskom jeziku.

Upravo Gradišće sa svojimi narodnimi grupami i integracijom biguncev iz bivše Jugoslavije je uspješan primjer za­to, kako se more dobro skupa živiti, prem da si je on i prob­lemov na ovom području svis­tan je rekao Darabos za Hrvat­sku redakciju ORF-a Gradišće.

Sa strane Zemaljske vlade da imaju dobro postupanje u pogledu na migraciju i integraciju, jer imaju sa Sanyom Neinawaie posebnu ovlašćenicu za pitanja u vezi s integracijom.

Milju mnogostrukosti je organizirao Referat za žene, integraciju, antidiskriminaciju i jednako tretiranje. Kako veli Karina Ringhofer, peljačica o­voga referata, su bile uz druge zastupane lutorske i romske ž­ene, sve zemaljske narodne grupe i Austrijski integracijski fond (ÖIF). Organizatori su kanili pokazati, kako šaro je Gradišće, veli K. Ringhofer.

Pri Milji se je na različni in­fo-štandi prezentiralo 17 dru­š­tav i institucijov, med njimi je bilo i Hrvatsko kulturno dr­u­štvo i Ugarski medijski i infor­macijski centar (UMIZ). A autori Theodora Bauer i Hamed Abboud su čitali iz svojih djel.

(uredn.)