Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskr­calo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.

SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bl­ižnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Eu­ropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ru­ta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putova­nje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali iz­bići hrvatske i madjarske vla­sti kako bi stigli do željenih de­sti­nacijov u EU-u.

Španjolske vlasti već ne tra­žu izručenje bivšega katalo­n­skoga predsjednika Carlesa Puigdemonta i španjolski Vrhovni sud objavio je povl­a­čenje europskoga uhidbenoga naloga. Španjolska je tra­žila izručenje Puigdemonta zbog njegove ključne uloge u spornom referendumu 1. oktobra i posljedičnoga jednostranoga proglašenja ne­o­visnosti regionalnoga parlamenta na čelu sa separatisti. Puigdemont je pobigao u Bel­giju po referendumu, ali je uhićen u Nimškoj 25. marca.

Europska komisija 19. julija je podnesla tužbu protiv M­a­djarske zbog neuskladjenos­ti nje zakona o azilu i povratku migrantov tr joj poslala upozorenje zbog zakona ki kriminalizira aktivnosti nevladinih organizacijov ke pomažu migrantom.

Bruxelles — Tužba je podnesena zbog toga ča ma­djarski zakon predvidja da se zahtjev za azil more podnesti samo unutar tranzitnih cent­rov za izbiglice, u ke je pristup dopušćen samo ograničenom broju osob. Takaj madjarski za­kon nije u skladu s europskim ki predvidja da se osoba more zadržati u tranzitnom centru najveć četire tajedne.

O Trumpovom protekcioni­zmu — financijska kriza iz 2007. prevladana je multi­na­cionalnom akcijom, a ovde je i Kina dala veliki prilog.

BERLIN — Nimška kance­larka Angela Merkel odgova­rala je 20. julija 90 minut bes­prekidno na novinarska pita­nja o unutarnjoj politiki, odnosi sa Sad-om i Rusijom, migranti… tr je dala do znanja kako nima namjeru odstupiti.

Novi zakon predvidja laglje pro­tirivanja podnositeljev zahtjeva za azilom ki se ogri­šu o zakon.

BEČ — Austrijska vlada donesla je novi pooštreni zakon o podnositelji zahtjeva za azilom ki je naišao na brojne kritike a njegova primjena bi mo­gla sa sobom donesti i velike troške, javili su austrijski mediji u četvrtak, 19. julija.

Zemlja Gradišće se sada ak­tivno spominja svoje mnogovrsnosti i pokazuje na jezič­no i kulturno mnoštvo i na mnogostrukost i raznolikost u zemlji. U pišačkoj zoni u Željeznu su održali petak »Prvu milju mnogostrukosti«, ka neka zrcali šarolikost Gr­adišća na različni podru­čji. Člani Ze­maljske vlade, ze­maljski savjetniki mag. Astrid Eisenkopf i mag. Nor­bert Darabos obadva (SPÖ) su pri otvaranju preštali i po­t­pisali »Čartu mnogostrukosti«, kom se Zemlja priznaje jezičnoj, kulturnoj i vjerskoj šarolikosti. Za Norberta Darabosa su migracija i integracija za Gradišće jako važne teme je rekao za ORF.

Polaznikom Škole srpskoga jezika ku u Beču organizira odbor Skpd Prosvjeta, povodom kraja školskoga ljeta, svečano su uručene svidočbe o pohadjanju. Dodjeli su, osim školarov, nazočili roditelji, svećeničtvo i svi Pro­svjetini pedagogi i Svetlana Matić, potpredsjednica be­čkoga odbora Prosvjete.

Unutar Federalističke unije europskih narodnosti (FUEN) gradišćanski Hrvati su jur desetljeća dugo zastupani, ne samo kao člani nego i u različni odborni i predsjednički funkcija, aktualno Hrvatsko kulturno društvo u Gradiš­ću i Hrvatski centar – Beč zastupaju gradišćanske Hrvate u Austriji i ukupno imaju šest glasov (svaki po tri). Kongres su održali od 20. do 24. junija 2018. u gradu Le­e­uwarden (na friskom Ljouwert), kih 130 km sjeverno-istočno od Amsterdama. Domaćin je ov put bio Sa­vez Zapadnih Frizov u Nizozem­skoj. Gradišćanske Hrvate su zastupali Gabriela Novak-Karall, Tibor Jugović i Pe­tar Tyran.

MUNDIMITAR — Antonio Sammartino je 1999. ljeta ute­meljio Zakladu Agostina Piccoli, ka se bavi prije svega moli­škimi Hrvati, istraživanjem, ga­je­njem i očuvanjem njeve jezi­čne bašćine tr promiče sve vr­s­te aktivnosti ke pridonosu oču­vanju kulture i tradicije moli­ških Hrvatov. Ljeta 2004. je Sammartino imenovan p­o­čas­nim konzulom RH u Italiji.

Predsjednik Hrvatskoga kul­turnoga i dokumentarnoga centra kao i aktualni pot­pred­sjednik hrvatskoga Na­rod­nosnoga vijeća pri Saveznom kancelarstvu Martin Ivan­čić je bio gost u Centar.razgo­voru i Petra Tyrana srijedu, 13. junija u Hrvatskom centru u Beču. „Zakon o na­rodni grupa“ iz 1976. ljeta je potribno minjati jer je zastario i izgradjen na teritori­jalnom principu, pa uzima u obzir samo gradišćanske Hr­vate u Gradišću, a ne i one u Beču. To već ne odgovara današnjoj situaciji“, rekao je na tribini Centar.razgovora, bivši visoki činovnik u Gradišćanskoj zemaljskoj  vl­adi i bivši općinski politi­čar, socijaldemokrat Martin Ivančić.