Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kita­ro­vić jednodnevni pohod Be­ču je započela u Uredu austrijskoga predsjednika Hein­za Fischera​, kade je svečano dočekana s vojnimi počasti. Ovput razgovaralo se je i o Grčkoj, a na tom tragu bilo je i pitanje ča su ga austrij­ski novinari uputili Kolindi Grabar-Kitarović — more li Hrvatska zaista postati no­va Grčka? „Vjerujem da H­r­vatska ne more ući u grčki scenarij, i evo po šest ljet re­cesije ćuti se pomak kad je rič o gospodarstvu, naznake su pozitivnoga gospodarsk­o­ga razvitka. On je još uvijek krhak, iznosi oko 0,5 posto, medjutim to je dobar znak da se gospodarstvo oporavlja“, rekla je Grabar-Kitarović.

BEČ — Na skupnoj konferenciji za novinare Kolinde Gr­abar-Kitarović i predsjedni­ka Republike Austrije rekao je Heinz Fischer „kad je rič o izbigličkoj krizi Ugri su protiv izbiglic pripravni boriti se zidi. Sama ideja da se problem iz­bi­glic more riješiti podizanjem zida diboko je pogrišna“, na­glasio je Fischer. Čemerna je i poruka ka se tim šalje državam ke želju ući u Europsku uniju, iako nije za očekivati da do pr­oširenja doj­de tako vrijeda.

Pozitivna je poruka ku Be­ča­ni sada svaki dan gledaju do­kle prolazu pokraj najstarijega gradskoga nebodera, Ringtur­ma na nuglju Ringa i Franz Jo­sefskaija — na naticanju za nje­govo ukrašavanje dobila je hrvatska umjetnica Tanja Deman s djelom ko pokazuje ono ča mnogi Austrijanci jur dugo zna­ju — ljeto u Hrvatskoj teško da ima premca (Sei­nesgleichen).

Predsjednica Republike Hrvat­ske Kolinda Grabar-Kitaro­vić odr­žala je u četvrtak 18. ju­nija na Diplomatskoj aka­de­mi­ji u Beču pred­a­vanje o polo­ža­ju Republike Hrvatske u jugo­istočnoj Europi.

Po uvodni i pozdravni riči direktora Diplomatske akademije Hansa Winklera, pred­sje­dnica je započela svoje predavanje istaknuvši kako Rep­u­blika Hrvatska prem članstva u EU nije iskoristila sve svoje potencijale tr da ovde ima još puno posla. Predsjednica je is­taknula kako po članstvu u Nato-u i EU izgleda kao da je sve stalo i kao da nigdo već ni­ma daljnjih ciljev. Nje je želja biti aktivni politički sudionik u stvaranju politike. Grabar-Kitarović tvrdi kako nijedna ze­m­­lja nije mala tr da svaka zaslu­žuje svoju priliku, ali ovisi o na­činu kako će se postaviti. Naj­važniji su izazovi Hrvatske č­e­merno demografsko stanje, od­lazak mladih i nezavidno go­spodarstvo. Is­taknula je važnost uloge mladih, kako onih u Hrvatskoj tako i u dijaspori.

Kad je rič o zemlja u okru­ž­enju, Grabar-Kitarović tvrdi kako Hrvatsku ne voli definirati kao zemlju Zapadnoga Bal­kana, prije svega jer na ta način zatvara sām sebe. Ta pojam iz­ražava getoizaciju, pak ona u okruženju Hrvatske smješća i zemlje kako su Austrija i Uga­r­ska zbog vrlo važnih poveznic. U predavanju je istaknula naj­važnija dogadjanja u jugoisto­čnoj Europi, kako su nestabilnost u Makedoniji i radikaliza­cija pojedinih grup u Bosni i Hercegovini. Takaj, Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako svaka zemlja more biti li­der, pak tako i Hrvatska, ali da to postane mora imati aktivni­ju ulogu u stvaranju politike na domaćoj i europskoj sceni, a ne baviti se stalno temami iz prošlosti.

(uredn.)