U Gradišću je pandiljak, 3. septembra počela škola za 32.300 školarov i školaric, a takaj i za 4.216 pedagogic i pedagogov. 2.685 dice je po prvi put prešlo prag škole u svojem selu ili gradu i su po prvi put sidili za školskimi škamlji. S novim školskim ljetom su upeljali i različne novotarije. Tako ravnateljice i ravnatelji škol sada sami m­oru odlučiti, koliko školarov će siditi u pojedinom raz­redu. U hrvatskom školstvu će dojti do velike sadržajne promjene.

S 1. septembrom o. lj. Obrazovna direkcija Gradišće je nadomjestila Zemaljski školski savjet. Ča to znači i ča sve je novo, kao i o aktu­alni obrazovnopolitički te­ma četvrtak, 23. augusta informirali su obrazovni referenti zem. poglavar Hans Niessl, obrazovni direktor mag. Heinz Zitz i prof (SŠ = FH) mag. dr. Michael Roither, vicerektor za Internacionalne posle na Stručnoj visokoj  školi (SŠ) Gradišće.

Slovenski parlament je pe­tak, 17. augusta iza­brao Marjana Šarca za mandatara nove vl­a­de. Donedavnoga gradona­čelnika male općine Kamnik i profesionalnoga glumca tajnim glasovanjem je poduprlo 55 od 90 zastupnikov u Dr­žavnom zboru. 31 je bio pro­tiv, a jedan glasački lis­tić je bio nevažeći.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je dodatni adut ki je Hrvatskoj i Hrvatom donio simpatije: engleski dnevnik THE SUN je naziva peljačem i legendom i kritizira svoju premijerku May. Vatreni su privukli pozornost globalnih medijov nego svi ostali spor­taši, političari, gospodarstve­niki, turizam i dr. — zajedno.

Beč je jedan od gradov ki se razmatra za mjesto mogu­će­ga summita ruskoga pred­sjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Do­nalda Trumpa, rekao je u subotu, 9. junija novinarom glasnogovornik Kremlja Dmi­trij Peskov.

Pri konferenciji zemaljskih poglavarov 18. maja u Beču  zem. poglavar Gradišća Hans Niessl je potribovao, da triba pobuditi preokret trenda i u tom smislu, da lju­di podvara­ju svoje bolesnike i starce opet i unutar vlastitih zidin“.

Europa neće opstati bez islama, niti more ignorirati Tursku, poručeno je nedilju s velikoga predizbornoga skū­pa turskoga predsjednika Er­doğana u Sarajevu. Autobusi iz Austrije, Francuske, Šve­d­ske, Makedonije i niza drugih zemalj desetak tisuće Turkov iz dijaspore došlo je u Sarajevo, najzapadniji europski grad u kom je Erdo­ğanu dopušćeno održati pred­izborni skūp uoči općih izbo­rov u Turskoj 24. junija o. lj. 

Zastupniki Savjetov svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji su bili na prijemu kod ministra za Europsku u­niju, umjetnost, kulturu i medije mag. Gernota Blüme­la (Övp) u saveznom kance­larstvu u Beču. Pri prvom u­poznavanju su samo na ru­bu mogli deponirati najbitni­ja svoja potribovanja, kao na primjer indeksiranje podupi­ranj — je rekao predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu ddr. Stanko Horvat za Hrvatski radio Orf-a Gradišće.

Austrija misli ozbiljno: Predstavili su reformu kom želju smanjiti doplatak dici EU strancev ka ne živu u Austriji. Triba viditi i ča o svemu ima reći Europska komisija.

BEČ — Koalicijska vlada konzervativcev i desnice na vl­­a­sti u Austriji predstavila je na­crt reforme kom se smanjuje doplatak za dio dice ka živu u inozemstvu, a roditelji im djelaju u Austriji, čime će osobito biti pogodjeni djelači iz si­romašnijih zemalj EU na dje­lu u toj zemlji.

„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za m­a­njine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde ka­de živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj ži­vu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih na­rodnosti Vincze Loránt, pri­padnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.

CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih da­ni završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga pri­jedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upelja­la mehanizam direktne demokr­a­cije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih na­rodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila ka­ko bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih pri­jedlogov za bolju zašćitu naci­onalnih manjin.