Prema poslidnjim anketam na izbori u Kataloniji mo­gla bi pobijediti Katalonska repub­likanska livica (Erc), čiji je peljač Oriol Junqueras u pri­tvoru pored Madrida jer je kao potpredsjednik katalonske vl­a­de sudjelovao u pro­glašenju n­ezavisnosti. On je upozorio da je tim onemogu­ćen pripra­viti se za izbore. Pritvoreni du­žnosniki moru sudjelovati na izbori dokle im traje su­dj­e­nje, sve dokle eventualno ne budu progla­šeni krivimi. Ovih dani se stranke pripravljaju za izbore i koalicije. 

Katalonski zagovorniki nez­a­visnosti nastavili su 7. no­vembra internacionalizirati katalonsko pitanje slanjem oko 200 gradonačelnikov u Bruxelles na demonstracije, prosvjed, a španjolska vlada ih je pozvala na „zdrav raz­um“ i „smirenost“.

Sminjeni predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nije se 2. novembra odazvao pozivu španjolskoga vrhovnog suda tr je ostao u Bruxellesu na savjet njego­voga odvjetnika. U medjuvri­menu se opet obratio iz Belgije ov put iz grada Genta. Puigdemont je u Španjolskoj optužen za pobunu, neposluh i korišćenje javnoga pineza za organiziranje referenduma suprotnoga ustavu tr mu prijeti većljetna zatvorska kaštiga. Na sudu u Madridu u četvrtak i petak je bilo sa­slušano i 13 drugih katalo­n­skih dužnosnikov ki se takaj suočavaju sa zatvorskom kaštigom zbog proglašenja nezavisne republike Katalonije pred dvimi tajedni.

Hrvatska Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek potpisala je u srijedu u Sočiju Program suradnje u području kulture izmed Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije za razdoblje od 2017. do 2019. ljeta kojim se želji potaknuti suradnja institucijov dvih zemalj tr stvoriti formalni o­kvir za poticanje razvitka suradnje i razmjene u područji kulture i umjetnosti.

SOČI — Kako je priopćeno iz hrvatskoga Ministarstva kul­ture, potpisanim programom suradnje želji se potaknuti suradnja institucijov dvih zemalj s područja kulture i umjetnos­ti u sljedećem troljetnom razdoblju tr stvoriti formalni okvir kako bi se potaknuo razvitak suradnje i razmjene u podru­čji kulture, umjetnosti, kulturne bašćine, književnosti, izdava­čtva, arhivov, kinematografije i medijov ke pridonosu boljemu upoznavanju nacionalnih kulturov i uzajamnomu zbli­žavanju dvih zemalj.

Posebno zanimanje okupljenih bečkih i gradišćanskih Hrvatov tr koruških Slovencev privuklo je predavanje prof. dr. Šime Ivanjka, po­časnoga konzula Republike Hrvatske u Mariboru.

Hrvatski ministar unutar­njih poslov Davor Božinović izja­vio 4. oktobra da je na sas­tanku s povjerenikom Euro­p­ske komisije za migracije, u­nutarnje posle i gradjanstvo Dimitrisom Avramopoul­o­som potvrdio da će Hrvatska učiniti sve kako bi do kraja idućega ljeta ostvarila tehni­čku pripravnost za ulazak Hrvatske u schengenski pro­stor. Božinović je u Zagrebu razgovarao s Dimitrisom Avramopoulosom o ulasku Hrvatske u schengenski pr­o­stor, o migracijskoj politiki i sustavu azila tr o drugi pitanji važni za funkcionira­nje schengenskoga prostora.

Republika Austrija bit će ze­mlja partner na 13. »Sajmu stipendijov i visokoga obrazovanja« ča će se, u organi­zaciji Instituta za razvoj obrazovanja (Iro), održati 17. oktobra u Nacionalnoj i sv­e­učilišnoj knjižnici (Nsk) u Zagrebu, tr 19. oktobra na Sveučilišću u Rijeki.

Predsjednik Europske kom­i­sije Jean-Claude Juncker je u svom tradicionalnom gov­o­ru o stanju Europske unije 12. septembra iznio svoju vi­ziju budućnosti toga saveza ki po njemu triba postići sna­žnije zajedničko bankovno, obrambeno, obavješćajno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje, uspostaviti tran­s­nacionalne političke kampa­nje, imenovati zajedničkoga ministra financijov i funkciju samo jednoga predsjednika.

Nastavljaju se kritike sa svih stran upućene madjarskomu premijeru Viktoru Orbánu zbog njegovoga nepoštova­nja odluke Europskoga suda pravde o raspodjeli izbiglic.

BERLIN/BUDIMPEŠTA — „Nema solidarnosti, nema ni pinez“. Tako nimški minis­tar pravosudja Hajko Mas izjavio je da bi EU tribala Ma­djar­skoj uskratiti pineze ako nje Vlada i dalje bude odbija­la da sudjeluje u europskoj šemi ras­podjele izbiglic. 

Na for­mular za pot­pisivanje morete dojti pu­tem stranice http://www.minority-safe­pack.eu na koj ćete najti veliki znak SIGN, ili direktno na https://ec.europa.eu/citizens-initiative/32/public/.

BEČ/DOLNJA PULJA —  Na Danu mladine od petka do nedilje, 8. do nedilje, 10. septembra postoji mogućnost potpisati za Mspi (Minority SafePack initiative), to je ini­ci­jativa gradjanov, za ku je po­tribno sabrati jedan milijun (1.000.000) potpisov da bi se Europska unija obavezno ba­vi­la temom „manjine“.