Zastupniki Savjetov svih šest autohtonih narodnih grup u Austriji su bili na prijemu kod ministra za Europsku u­niju, umjetnost, kulturu i medije mag. Gernota Blüme­la (Övp) u saveznom kance­larstvu u Beču. Pri prvom u­poznavanju su samo na ru­bu mogli deponirati najbitni­ja svoja potribovanja, kao na primjer indeksiranje podupi­ranj — je rekao predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu ddr. Stanko Horvat za Hrvatski radio Orf-a Gradišće.

Austrija misli ozbiljno: Predstavili su reformu kom želju smanjiti doplatak dici EU strancev ka ne živu u Austriji. Triba viditi i ča o svemu ima reći Europska komisija.

BEČ — Koalicijska vlada konzervativcev i desnice na vl­­a­sti u Austriji predstavila je na­crt reforme kom se smanjuje doplatak za dio dice ka živu u inozemstvu, a roditelji im djelaju u Austriji, čime će osobito biti pogodjeni djelači iz si­romašnijih zemalj EU na dje­lu u toj zemlji.

„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za m­a­njine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde ka­de živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj ži­vu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih na­rodnosti Vincze Loránt, pri­padnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.

CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih da­ni završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga pri­jedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upelja­la mehanizam direktne demokr­a­cije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih na­rodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila ka­ko bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih pri­jedlogov za bolju zašćitu naci­onalnih manjin.

Dana 22. aprila 2018. obi­lježena je u Bečkom Novom Mjestu 347. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana. Spomendan za hrvatske mu­čenike pogubljene (odrub­lje­nje glave) na prevaru 1671. ljeta održan je na tri povijes­ne lokacije: na gradskom cimitoru kade se nalazi grob u kom su se do 1919. nalazili tjelesni ostatki dvih velikanov, kada su preneseni u Zagrebačku katedralu; na mjestu pogubljenja kade su postavljene spomen ploče ve­­likanom i u katedrali, kade je fra Stanko Belobrajdić ko­ncelebrirao svetu mašu za hrvatske mučenike.

Prilikom svojem 39. po redu konstituirajućem generalnom spravišću Seljačka komora Gradišće je jednoglasno od­ibrala rodjenoga Šuševca DI Nikija Berlakovića (56) od Saveza seljakov Övp-a za n­o­voga predsjednika. Ovo pelja­čtvo je preuzeo od Franca- Šte­fana Hautzingera, ki po 28 ljet već nije kandidirao za ovu funkciju. Niki Berlaković će pridržati mandat u Na­cionalnom vijeću i će se, ka­ko je rekao odreći plaće pred­sjednika Seljačke komore.

Na poziv Saveznoga kance­larstva u četvrtak, 5. aprila zastupniki svih šest Savjetov o narodni grupa (hrvatski, slovenski, češki, slovački, m­adjarski i romski) sastali su se u skupnoj sjednici u Kancelarstvu i se predstavili d­ezigniranomu šefu sekcije veleposlaniku Wolfgangu  Schallenbergu. Prilično 80 ljudi je sudjelivalo pri sjednici sa zastupniki Kancelar­stva. Na dnevnom redu su bili školstvo, mediji i štampa, podupiranje narodnih grup i reforma zakonskih temeljev. Jednoglasno su zaključili re­zoluciju za podupiranje šta­m­pe a druga je za noveliranje zakona za privatne škole.

Za početak maja je predvi­djen sas­tanak zastupnikov n­a­rodnih grup s nadležnim ministrom Gernotom Blümelom (Övp). To je nazvis­tio z­astupnik VP-a u Nacionalnom vijeću, Niki Berlaković u press-konferenciji prilikom 150 dan djela u parlamentu.

Ilegalne migrante bi, potom kad ih se spasi iz nevoljov na Mediteranu, tribalo zbrinuti na vanjski granica EU i vratiti ih u zemlje iz kih potiču. Uspijemo li zaustaviti ilegal­nu migraciju, znatno ćemo pridonesti većoj sigurnosti EU — veli kancelar S. Kurz.

„Žive subvencije“ su bile te­ma sastanka predsjednika Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću ddr. Stanka Horvata i predsjednika Gradišćanskoga zemaljskoga s­a­bora Kristijana Iledića. Hor­vat je informirao Iledića i o ukinuću „žive subvencije“ za Hkd, komu da jako fali ov oblik zemaljske odnosno državne potpore, ku su zgubi­li pred par ljet, kad je Mate Kliković stupio u mirovinu. Hrvatskomu štamparskomu društvu da se to isto grozi, je rekao Horvat. Hrvatske novine bez žive subvencije da nećedu moć opstati, je Horvat osvidočen.

ŽELJEZNO — Zemaljski po­glavar Gradišća Hans Niessl (Spö) je srijedu, 14. marca u svojem uredu u zemaljskoj vla­di pot­pisao europsku inicijativu gradjanov za manjinska pra­va Minority SafePack. Uza njega su u svoji uredi oficijelno potp­i­sali ovu akciju Fuen-a i pred­sjednik Sabora Kristijan Iledić i z­e­malj­ska sa­v­jetni­ca Astrid Eise­n­kopf.