12. junija 2019. je bila 25. obljetnica referenduma o pri­stupu Austrije Europskoj uniji. Tim povodom su priredili svetačnu proslavu u Gra­dišćanskom saboru. Gost-go­vorač je bio bivši vicekance­lar. dr. Erhard Busek. Ov je svojčas bio mjerodavno uk­lj­u­čen u pregovore o pristupu i referendumu o pristupu EU u tadašnoj saveznoj vladi na čelu s kancelarom dr. Franzom Vranitzkyjem. Pri referendumu 12. junija 1994. lje­ta je 66 posto Austrijancev glasalo za pristup EU. U Gradišću ih je bilo 74 posto.

Politika proširenja je u slipoj ulici, piše bečki dnevnik Die Presse navodeći da bi alternativa mogla biti formiranje Balkanske unije po u­zoru na EU. Ako u tom us­piju, zemlje regije mogle bi zajedno pristupiti EU, do­da­je list. Rič je, navodi se, o predlogu da se odnos EU i Zapadnoga Balkana iznova definira.

Heinrich Dorner, Zemaljski savjetnik za infra­strukturu u Gradišćanskoj zemaljskoj vl­a­d­i, je pri konferenciji zemalj­skih referentov za promet u Solnogradu govorio protiv iz­gradnje širokotračne željezničke pruge u graničnoj regiji kod Niuzlja i Pruke. Vicenačelnik Raušera Ro­bert Kovacs (Spö) i njegova stra­n­ka su se priključili na­d­stra­načkoj gradjanskoj inici­ja­ti­vi protiv gradnje široko­tračne željezničke pruge u toj graničnoj regiji uz slova­čku i madjarsku granicu. Na­čelnik Raušera Franz Vihanek (Övp) je za ov projekt, premda je kotarska Narodna stranka protiv ovoga že­ljezničkoga projekta.

„O Brexitu će ponovno raz­govarati na redovitom sum­mi­tu EU-a u drugoj polovici juni­ja, ali ne o datumu nego će se razmotriti razvoj situ­acije u Velikoj Britaniji u ve­zi s povl­a­čenjem iz EU-a“ je  izjavio predsjednik Euro­p­skoga vijeća Donald Tusk na završnoj konferenciji za novi­nare i naglasio da će Ve­lika Britanija u ovom dodatnom razdoblju ima­ti vrimena za razmatranje sve­ukup­ne situacije u pogledu Br­e­xita. „To more dopeljati do promjenov u Političkoj dekl­a­r­aciji, ali ne i u sporazumu o razdruživanju. Do kraja o­vo­ga razdoblja, Ujedinjena Kraljevina takaj će imati m­o­gućnost povlačenja članka 50 i odusta­ti od Brexita u potpunosti“, je rekao Tusk.

„U veliki priprava Republike Hrvatske za predsjedanje Vijećem Europske unije u 2020. ljetu, austrijska isku­s­tva kao predsjedateljice EU-om u drugoj polovici pro­šloga ljeta, dragocjena su nam i važna“, rekla je u srijedu popodne, 27. marca u Beču državna tajnica za europske posle u Ministar­st­vu vanjskih i europskih po­slov RH, Andreja Metelko-Zgom­bić, ka je tom prilikom na­glasila „Austrijska isku­st­va predsjedanjem EU su nam dragocjena i važna“.

Pred kratkim je Austrijski savez općin dao izdjelati eks­pertizu o podiljenju kompetencijov ča se tiče financira­nje škol. Ovo stručno ispitiv­a­nje i vještačenje potvrdjuje dosadašnje mišljenje općin, da su one odgovorne samo za školske zgrade, je za Hrvat­ski radio Orf-a Gradišće re­kao predsjednik Övp-saveza općin, Leo Radaković. Širom Austrije se općine skrbu za oko 4.300 obaveznih škol i 4.100 čuvarnic i dičjih jaslic. Ukupni stroški za to iznašaju oko 3,4 milijarde eu­rov na ljeto.

U okviru svečane priredbe u dvorani Zemaljskoga sabora u Željeznu dugoljetni zema­lj­ski poglavar Gradišća Hans Niessl je svečevao svoj opro­š­ćaj iz zemaljske politike. Č­e­tvrtak, 28. februara dali su mu zbogom člani Gradišć­a­n­skoga sabora, Gradišćanske zemaljske vlade isto kako i brojni gosti iz redov Katoli­čanske i Lutorske crikve, kao i diplomacije i gospodarstva a takaj i brojni umirovljeni zemaljski i savezni političari. Med njimi i donedavni načelnik Beča Michael Häupl i aktualni Michael Ludwig.

Hans Peter Doskozil od Socijaldemokratske stranke je četvrtak, 28. februara s po­tribnom većinom glasov zemaljskih zastupnikov (s 20 da prema 9 ne) odibran za novoga zemaljskoga poglavara Gradišća, a tim za na­sljednika Hansa Niessla, ki je stao 18 ljet dugo na čelu ove zemlje. Odibiranje i prisega bivšega policajca i di­pl­o­mir­a­noga pravnika iz Krois­egga u južnom Gradišću su bili u okviru 48. sjednice ze­malj­skoga sabora u Željeznu. Niessl se je pred tim pri osebujnoj sjednici Zemaljskoga sabora po 18 ljet oprostio kao zemaljski poglavar i šef vlade. U svojem govoru se je zahvalio svim onim, ki su mu u minuli ljeti pomagali i s kimi je sudjelivao, tako i zastupnikom narodnih grup.

Objavljivanje podatkov da se iz Austrije najveć protiruju Europljani, u prvom redu Sl­ovaki i Srbi, vjerojatno je signal ovdešnje vlade da bi tribalo još pooštriti tretman pre­ma pridošlicam s drugih kon­tinentov.

BEČ — Med prioriteti austrij­ske unutrašnje politike za ovo ljeto dominira on ki se, prakti­čno, svodi na radikalno srizavanje prava svih došljakov — i gradjanov EU i onih ki su svojevrimeno prihvatili austrijsko državljanstvo.

Dosadašnji zemaljski savjetnik za socijalne posle u Gr­a­dišću mag. Norbert Da­ra­bos (Spö) će u budućnos­ti djelati kao povjesničar Ze­mlje Gradišće. Peljat će novo osnovani Dom za suvri­menu povijest i uza to će na dobrovoljnoj bazi peljati Mirovni univerzitet u Solunku.