Europski komesar za financije Johannes Gio Hahn izjasnio se za usuglašeno djelovanje članic EU kad je rič o povlačenju restrikcijov i mjerov upeljanih sa ciljem za­ustavljanja širenja koronavirusa. Zemlje EU su usko po­vezane, i zbog toga bi ekonomski novi start tribalo pro­vesti ča je moguće usuglašenije, istakao je u izjavi be­čkom dnevniku Kurier.

„Prvi veliki cilj, prva velika etapa su ostvareni“, rekao je austrijski ministar zdrav­lja Rudolf Anschober u pe­tak, 10. aprila na konferenciji za novinare u sidišću austrijske Vlade u Beču dodavši: „Dn­e­vni prirast oboljelih pao je na 2,2 posto, a od 3. aprila stalno se kreće ispod 5 po­sto“. Napomenuo je kako su zdravstveni kapaciteti zahva­ljujući „senzacionalnom doprinosu“ austrijskih gradjanov „ostali na sigurnoj strani“. 

U Austriji je u utorak, 7. aprila otpodne (pri koncu redakcije za ov broj HN) bilo 12.519 osob zaraženo koronavirusom. Hotspot zaraze i nadalje je zemlja Tirol s 2.568 oboljelih. Sa stanjem od kraja pro­šloga tajedna slijedu Gornja Austrija (1.806), Dolnja Au­­strija (1.775), Beč (1.620), Štajer­ska (1.169), Solnograd (1.033), Vorarlberg (697), Koruška (300) a na kraju ljestvice pak Gradišće (203). Oporavile su se 4.046 oso­be, a preminulo ih je 243, prema izvješću Ministarstva socijalne skrbi.

Prik graničnih prelazov u Madjarsku moru ući jedino madjarski državljani, kao i teretni promet, kamioni.

BEČ/SRBIJA — Nebojša Ro­dić, ambasador Srbije u Austriji podsjetio je da je prošli tajedan u samo tri dani već od 40.000 ljudi iz dijaspore ušlo u Srbiju i da je nesporna činjeni­ca da se veliki broj ne pridr­ža­va propisom o samoizolaciji.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslov obavješćava sve hrvatske državljane ki se trenutno nalazu u inoze­m­st­vu, a namjeravaju se vratiti u Hrvatsku, da pažljivo planiraju svoj povratak.

ZAGREB — Ministarstvo vanjskih i europskih poslov oba­vijestilo je na svoji internetski stranica sve hrvatske državljane ki se trenutno nalazu u in­o­zemstvu, a namjeravaju se vra­titi u Hrvatsku, da čim prije po­čnu planirati svoj povratak zbog mogućega poremećaja u funk­cioniranju komercijalnoga zr­a­čnoga prometa, ča bi u kona­č­nici moglo otežati ili u potpu­nosti onemogućiti povra­tak. Ako se hrvatski državljani naj­du u situaciji prekinutoga redovnoga prometa, moru se javiti nadležnim veleposlanstvam i konzularnim uredom Re­pub­li­ke Hrvatske u zemlji u koj se nahadjaju.

Predsjednik Europskoga par­lamenta je upozorio: „Kontrole na granica donosu već škode nego koristi“. Zbog epidemije koronavirusa zatvo­reni su, med ostalim, grani­č­ni prijelaz prema Madjar­skoj kod Mikištrofa a uz mnoge druge i izmed Srbije i Hrvatske u Batini. Predsje­d­nik Europskoga parlamenta David Sassoli upozorio je da upeljanje kontrolov na u­nu­tarnji granica šengenskoga prostora zbog koronavirusa donosi već škode nego koristi ako se ne temelju na preporuka i podatki zdravstvenih vlasti.

Još i do 90 posto ispitanikov uzima „drastične“ mjere au­strijske vlade, kimi im je pri­vrimeno ograničila kretanje i okupljanje u javnom prostoru zbog širenja koronavirusa, ozbiljno i u strahu za vlastitu obitelj, ostali su do­ma i na minimum smanjili socijalne kontakte, pokaza­la je najnovija anketa austrij­skoga Instituta za ispitiva­nje javnoga mnjijenja Gallup, objavljena 21. marca. Anketa je takaj pokazala da se je dva posto Austrijancev oglu­šilo na Vladine mjere.

Poruke gradišćanskih Hrva­tov Milanoviću: „Tribamo već pinez i bilingvalni školski sustav za Beč, važan za naš opstanak“. Iako su gradiš­ćanski Hrvati lojalni austrij­ski gradjani, za njev opsta­nak kao hrvatske manjine u većjezičnom austrijskom pro­storu, neophodna im je, uz pomoć službene Austrije, i svekolika pomoć njeve pradomovine Hrvatske.

Po predlogu društav i organizacijov Hrvatov u Gradiš­ću i Beču i političkih stra­nak SP-a i VP-a u Gradišću nomi­nirani i od Save­z­ne vla­de odnosno od saveznoga ka­ncelara imenovani zastu­p­niki u šest Narodnosnih vije­ćev (S­avjetov o narodni gru­pa) sastali su se u četvrtak na svoju prvu sjednicu u tekućem ljetu, ovput u općin­skom domu u Cogrštofu. Pri toj sjednici je Stanko Horvat od Hrvatskoga kulturnoga društva po tradicionalnom ro­tacijskom principu većinom glasov odibran za predsjednika. Tim je naslijedio Martina Ivančića, predsjednika Hkdc-a.

U Željeznu se je pandiljak dopodne konstituirao Gra­di­­š­ćanski zemaljski sabor. Priseglo je 36 poslanikov. Po­tom je sabor s glasi ne samo SPÖ-a nego i ÖVP-a, Slobodarov i Zelenih odibrao Hansa Petra Doskozila za zemaljskoga poglavara i no­vu zemaljsku vladu. Zemalj­ski poglavar Gradiš­ća Hans Peter Doskozil (SP) je 18. februara u bečkom Hofburgu položio prisegu pred saveznim predsjednikom Ale­ksandrom Van der Bellenom. Doskozil je potom nazvis­tio, da kani proširiti kontrolna prava i za pregledavanje Zemaljskoga holdinga Gradiš­će.