Odbor Spkd Prosveta u Beču će i u 2020. nastaviti borbu za srpski jezik u Austriji, najavljuje Srđan Mijalković, predsjednik odbora, zadovoljan po uspješnom koncertu povodom srpskoga Novoga ljeta. On ističe da će po uspješnoj skupšćini ka je održana u decembru i osvježenja uprave o ovom ljetu nastaviti lobiranje da se takozvani Bhs (bošnjačko-hrvatsko-srpski) jezik prilagodi pravim potrebam. Podsjeća i da u Austriji status srpske zajednice nije dobar, još manje status srpskoga jezika.
BEČ — „Apsurd ki ne postoji nigdir u svitu je da srpski jezik, ki govori 10 posto gradjanov Austrije i 15 posto žiteljev Beča nije priznat, nego se za njega koristi neki izmišljeni politički diskurs Bhs. Sve su to stvari ke moramo da prominimo i zbog zemlje u koj živimo, ali prije svega zbog matice i zbog ogromnoga broja nas i naše dice ka zaslužuju da zadržu svoj jezik i sačuvaju svoj identitet, da gaju svoju kulturu, kao i svi narodi ki živu s nami“ podvlači Mijalković.
Prosvjeta će, kako ističe, nastaviti borbu da srpski jezik bude priznat kao zvanični, maternji jezik. „Pokušat ćemo svimi normalnimi, gradjanskimi sredstvi, da upozorimo javnost na ta problem. A problem nije neozbiljan, jer nam se dica asimiliraju, gubu identitet. Očekujemo da se i matica pozabavi tim, jer ako tretu ili četvrtu generaciju, ne budemo učvrstili u identitetu i znanju jezika, oni se nećedu ćutiti za Srbe i njev odnos prema matici neće biti kako bi tribalo biti.“
Mijalković najavljuje i nastavak djela na kvalitetni kulturni programi, tipa novoljetnoga koncerta, koncerta za mir, ozbiljnih izložbov.
„Imat ćemo svečano zatvaranje izložbe o Milutinu Milankoviću, ka je otvorena povodom 800 ljet autokefalnosti Spv i izložbe o Hilandaru. Bit će još nekoliko izložbov, očekujemo proslavu Sretenja, u marcu ćemo se takaj baviti datumi ki su važni za naš narod, obelježit ćemo i nesrićno bombardiranje i pogrom na Kosovu i Metohiji.“
Uglavnom će se djelo Prosvjete, kako on veli, nastaviti u tom smislu da čim već bude most izmed matice i dijaspore, ali programi ki su kvalitetni.
„Lipo je to ča mnogo ljudi djela na promociji kulture, ali se često u Prosvjeti pitamo ki je smisao toga djela? Ča se nas tiče, smisao je u tomu, da se kroz osnivanje i održanje škole i kroz sve kulturne programe, doprinese boljemu položaju Srbov u Austriji, ali i u širjem kontekstu da veza izmed rastresenja i naše matice i u Beogradu i u Banjoj Luki bude čuda kvalitativnija, i u krajnjem slučaju, da dijaspora zaista postane dio tog srpskoga duhovnoga i kulturnoga prostora ki se sastoji i od matice i od rasipanoga naroda. Moramo snažno njegovati svist o tomu da smo mi svi Srbi, da imamo isti identitet, jezik, tradiciju“ poručuje Mijalković.
(Z. Mirković, Vesti)