»Shan plavi planet ili Egomanija« u Vulkaprodrštofu

U Vulkaprodrštofu je petak, 9. julija  bila premijera mjuzikla »Shan plavi planet ili Egomanija« iz pera Štefana Hoffmanna. Povidajka s jačkami je pretežno na nimškom jeziku ali upletene su i neke hrvatske jačke. Ključna rič u ovoj vrlo ezoteričnoj igri je kinč, dragocjenost „veselje“ ko na pozornici kažu u obliku rastvitljenoga srca. Na pozornici pod vedrim nebom je četire pute stalo 17 akterov različne životne dobe a ov mjuzikl su najavili s „kusić za ljude od 0 do 99 ljet“. Štefan  Hoffmann je dosada izdao dvi kompaktne ploče s vlašćimi kompozicijami.

Tagovi: 

Zlatka Gieler je slavila svoj 70. rodjendan — čestitamo!

Zlatka Gieler je sigurno jedna od najistaknutijih i najblistajućih ličnosti u gradišćanskohrvatskoj kulturnoj i društvenoj sceni. Rodjena je zapravo na Stinjaki, 9. julija 1940. ljeta. Pokidob je bila dite školnikov i se je s velikoborištofskimi roditelji pak vrijeda preselila u Trajštof, dostala je takorekuć u zipku školnikovanje. A školnica, učiteljica mag. Zlatka Gieler ostala je do danas, iako je jur deset ljet dugo u mirovini kao profesorica muzike.

Hštd izdalo knjigu B. Zaradić

Veliki jezikoslovac i jedan od najvećih hrvatskih filologov i humanističkih znanstvenikov, em. sveuč. prof. Radoslav Katičić je ostao bez riči kad mu je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić uručio odličje »Janko Drašković«.  Obrazlažući odluku, Stjepan Damjanović istaknuo je kako je djelo Radoslava Katičića uvijek bilo u suglasju s osnovnim idejama i ciljevima Matice hrvatske.

Tagovi: 

Mag. fil. Vili Jandrišić 60 ljet

Vili Jandrišić iz Pinkovca je 7. julija svečevao svoj 60. rodjendan. Javnosti je poznat kao peljač Top-a, Tamburaškoga orkestra Pinkovac. 38 ljet dugo je bio učitelj. U augustu će Vili Jandrišić stupiti u mirovinu. Podučavao je na glavnoj školi u Sv. Mihalju i u gimnaziji u Novom Gradu, a do prošloga školskoga ljeta na Dvojezičnoj gimnaziji u Borti i u Trgovačkoj akademiji u Santaleku. Podučavao je hrvatski jezik, vjeronauk, tjelovježbanje, ručni rad i tamburanje. U 1977. ljetu je utemeljio Top, Tamburaški orkestar i zbor Pinkovac.

Top-Pinkovac s novim programom i novim dirigentom Borisom Novakom

Tamburaški orkestar Pinkovac je i ljetos opet po jur uhodanoj tradiciji koncertirao svojim ljetnim koncertom u crikvi u Inzenhofu direktno na austrijsko-ugarskoj granici u južnom Gradišću, u crikvi u domaćem Pinkovcu kao i u Crikvi am Hof u Beču. Kako i svako ljeto su Pinkovčani i ljetos opet presenetili novimi aranžmani.

Tagovi: 

Dobitniki naticanja za Gradišće Kalendar 2011.

Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznu je sredinom aprila raspisalo naticanje u crtanju za Gradišće Kalendar 2011. Tema ovoljetnoga naticanja je bila „Naš folklor“. Urednica ovoga godišnjaka, Ingrid Klemenčić, je izabrala ovu temu zbog Lisztovoga ljeta, 40. obljetnice utemeljenja nadregionalnoga ansambla Kolo-Slavuj i 50. obljetnice Tamburaškoga orkestra Štikapron.

Tagovi: 

Američki mjuzikl na hrvatskom otvorio nove dimenzije i novu eru

Vrlo uspješna, da ne velimo zapravo senzacionalna je bila premijera američkoga mjuzikla s jačkami i hrvatskimi crtami a još već melodijami  »Sugar« petak, 2. julija u Mjenovu. Mlada inicijativa je prilikom 25. obljetnice postojanja po prvi put pozvala na produkciju pod vedrim nebom u adaptiranom i preuredjenom vrtu staroga farofa. Tri misece dugo su se Mjenovci pripravljali i probali ov mjuzikl a pri priprava je pomagalo oko 60 ljudi.

Daleko prik 400 ljudi je bilo na premijeri a dan kasnije, subotu nije puno falilo na 400.

Tagovi: 

»Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas« (prošireno izdanje)

U seriji prinosi za povijest književnosti u Hrvata u okviru izdavačke djelatnosti  Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra P.e.n.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb izašlo je drugo i prošireno izdanje Benčićeve knjige »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas«. Knjigu je izdao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov. Jur pred već od deset ljet je izašlo prvo izdanje ove knjige. Sada je akademik Nikola Benčić aktualizirao pojedine prikaze i nadopunio s teksti o književni tendencija u zadnjih deset ljet kao i o novi svoji spoznanji.