Zastupniki hrvatskih društav pod krovom u Schwindg. 14 u Beču su se nedilju, 6. februara u Frakanavi spomenuli pokojnoga benediktinca patera dr. Augustina Blazovića. Dugoljetni dušobrižnik gradišćanskih Hrvatov u Beču bi ljetos bio navršio 90 ljet. Na obiteljskom grobu Blazovićevih (Galovićevih) na frakanavskom cimitoru su položili buket cvijeća, recitirali pjesme i se spomenuli p. Augustinovih zaslug. Spomenpriredbi otpodne (16.00) su se pridružili mjesni farnik Joško Kuzmić, zastupniki Hkd-a rodjaki i stanovniki sela.

Liszt, Franz (Ferenc), madjarski skladatelj i pijanist (Rajnof/Raiding, 22. X. 1811. — Bayreuth, 31. VII. 1886). Sin Adama Liszta, violončelista u dvorskom orkestru kneza Nikolausa Esterházyja u Željeznom. Prvu poduku iz glasovira dostao je od oca sa sedam ljet, a po dvoji ljeti jur je uspješno javno nastupio. Školovao se je potom u Beču, kade se je učio glasovir kod C. Czernyja i kompoziciju kod A. Salierija.

Kazališna grupa Hrvatskoga Židana pod peljanjem Jadranke Tóth je subotu, 29. I. pokazala premijernu predstavu svojega ljetošnjega igrokaza. Zavježbali su skeče pokojnoga pisca Joške Weidingera »Maskenbal«, »Nevidljivi metulji« i »Ženit, udavat — ča je to?«. Pri ovoj kazališnoj predstavi su nastupili i gosti iz Petrovoga Sela. Židanci ćedu svojimi skeči gostovati i u Plajgoru, Undi i Koljnofu a takaj i na festivalu narodnoga kazališća u Hercegovcu (Hrvatska). Na poziv kazališne grupe je Petar Tyran predavao o ulogi J. Weidingera u kulturnom životu grad. Hrvatov s posebnim gledišćem i na Hrvate u Ugarskoj.

Po peti put  su u Beču održali dane eksperimentalnoga, dokumentarnoga i igranoga filma (18. - 21. XI.). »Hrvatski film u Beču« u kinu u Uraniji. To su činili u okviru organizacije Centra za nove inicijative, Zagreb, Centra za kulturu Trešnjevka, Zagreb i Austrijsko-hrvatskoga društva Beč. Ove dane je otvorio bivši predsjednik RH Stjepan Mesić uz nazočnost veleposlanika RH Zorana Jašića i spiritusa rectora ovih Filmskih dani Ive Marinovića i Ivana Paića. Filmske predstave u Uraniji su bile dobro posjećene.

Theater Akzent u Beču je konačno imao čast da ugosti poznatog autora i muzičara Arsena Dedića u pratnji njegovoga sina Matije na klaviru. Arsenu je glavno zanimanje uvijek bila muzika, a ono ča ga najveć razlikuje od ostalih muzičarov je kombinacija ljubavi prema muziki i njegovoga poetskoga dara. Kako je poznato, jabuka ne pada daleko od stabla, pak je tako Arsen došao u pratnji sina Matije ki je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Grazu (jazz-odjel). Matija je bio nekoliko puti dobitnik prestižne hrvatske muzičke nagrade Porin i smatra se jednim od najboljih jazz-pijanistov u Hrvatskoj.

U Čunovu (Slovačka) su 27. novembra održali svoj jur tradicionalni »Hrvatski dan« koga je organiziralo seosko Hrvatsko kulturno društvo na čelu s dr. Jivom Maászom. Uz domaće pozvali su si i susjede iz Jandrofa i Staroga Grada.

U Vorištanu je imala premijeru »Maša za tamburicu i mišoviti zbor« škol. nadsavj. Hanzija Probsta. Mašu su u farskoj crikvi u Vorištanu izveli Jačkarni krug Vorištan i Tamburica Vorištan — svi pod peljanjem Doris Sinovac.

Dičji zbor Kuge pod peljanjem mr. Jelke  Zeichmann-Kočiš je u predbožićno vrime jačio za pohodnike Kuge. U aprilu ćedu s aktualnom produkcijom dičjega mjuzikla »Die Geggis« črljeno i zeleno popuniti pozornicu. Jur od jeseni marljivo jaču i vježbaju. To će biti dvojezična produkcija za mlade ino starije.

PINKOVAC — Što bi bilo božićno vrime bez koncerta u pinkovskoj crikvi? Već od 20 ljet dugo Tamburaški orkestar i zbor Pinkovac (Top) jur gaji ovu tradiciju i brojnim slušateljem polipša svetačno vrime oko Božića. Predsjednik Top-a, mr. Vili Jandrišić je i ovo ljeto opet mogao pozdraviti već od 500 gostov, ki su jur bili znatiželjni na novi program koga je ovput uvježbao prof. Boris Novak. On je jur u prošlom ljetu debitirao kao dirigent a ovo ljeto je bio odgovoran i za izbor i aranžmane. Našao je s odborom društva dobar „miks“ novih i starih božičnih jačak iz cijeloga svita a naravno u prvom redu iz domaćih krajev.

Na sām Božić, 25. decembra je kazališna grupa Filež na domaćoj pozornici imala premijeru s igrokazom »Nenavidnjaki«. Komedija u tri čini je po originalu hrvatske novinarke i pisateljice, Marije Jurić Zagorke »Jalnuševčani«. Jur pred već od 20 ljet je tadašnji direktor OŠ Filež Jakov Berlaković prilagodio kusić na fileški govor ali je pri tom ostao na dost visokoj jezičnoj razini. Kako je naglasio režiser Petar Schweiger ov kusić odgovara i današnjim prilikam jer ide za korupciju i podmazanje kao i nenavidnost — iako kusić igra 1910. ljeta. U njem autorica kritizira štarne strukture u društvu. U ljetošnjem 17. po redu igrokazu fileške kazališne grupe stoji 12 glumcev na pozornici, med njimi i neki novi. Filešci igraju u općinskoj dvorani. Svega skupa su prikazali šest predstavov na pozornici u Filežu.