»Hrvatski dan« u Novom Selu je ljetos stao u znaku regionalne hrvatske kulture ovoga kraja na čistom sjeveru Gradišća. Lani pri prikazivanju „Novoseoskoga pira“ se je rodila ideja, da bi se opet mogla reaktivirati plesačka grupa Hatskoga kola. Našlo se je pak šest pari iz bivšega sastava i nekoliko novih licev a i koreograf Milorad Smoki Samardžija je bio pripravan da uskoči. Produkt je splet „Vino“ i želji pokazati na važnu ulogu vina u selu.

Prilikom Europskoga dana jezikov su u Austriji po deveti put pozvali na različne priredbe. U centru je stala jezična šarolikost. Pedagoška visoka škola Gradišće je pokrenula akciju s naslovom „mriža pjesam“. U Austriji svaki dan govori oko 128.000 ljudi u jednom od ukupno sedam priznatih manjinskih jezikov, med njimi su i gradišćanskohrvatski i ugarski jezik.

Matica hrvatska iz Zagreba je sada jur po treti put u kraćem razdoblju darovala cijelu poredicu knjig (kih 50 izabranih naslovov) biblioteki Hrvatskoga centra u Beču. Knjige je i ovput doprimio glavni tajnik Matice hrvatske g. Zorislav Lukić. Matica je najduže aktivno hrvatsko društvo i ima filijalke kako u gradi u samoj Hrvatskoj tako i širom svita u država, u ki živu Hrvati, med ostalim i u Beču, kade je nedavno odibran novi predsjednik, mag. Ivan Filipović, ki je naslijedio Anu Stojević, a pred njom je duga ljeta mag. Branka Zaradić stala na čelu Matice hrvatske Beč.

Mate Meršić Miloradić je rodjen 19. septembra 1850. ljeta u sridnjogradišćanskoj Frakanavi i bi prošlu nedilju bio svečevao svoj 160. rodjendan. Dugoljetnoga farnik u Hrvatskoj Kemlji smatramo kao najvećega gradišćanskohrvatskoga pjesnik, ki si je stekao ime i kao znanstvenik. Mate Meršić je stoprv s 53 ljeta počeo pisati pjesme i to u Kalendaru svete familije, koga je sam uredjivao. Uz dušobrižnika je bio pjesnik, filozof i znanstvenik.

Otkrivač istarske ljestvice ima prezime Matetić. Ronjgov mu je neka vrst (zavičajnoga) predikata, budući da je rodjen u mjestu Ronjgi kod Kasatva. Ljeta dugo se je pokušavalo riješiti problem bilježenja i harmoniziranja osebujnih narodnih napjevov s malom tercom, sniženim šestim stupnjem i frigijskim završnim tonom — obilježji ka se ne daju uklopiti u obrise tradicionalnoga dura i mola i zabilježiti standardnim notnim pismom, je izmiču temperiranoj ugodbi europske glazbe.

Kad je sredinom julija izašla knjiga Branislave Zaradić »Književnost moj život« autorica je prebavila svoj odmor u domaćem Trstenu kraj Dubrovnika u svojoj kući na morju. Onde je velikom znatiželjom čekala delegaciju iz Gradišća odnosno Beča, da joj izruči prvi primjerak nje knjige. Tim veće je bilo veselje, kad je knjigu držala u ruka a bilo je emocionalnih i dirljivih trenutkov. Svetačna prezentacija Zaradićeve knjige, ka je izašla u okviru izdavačke djelatnosti Hrvatskoga štamparskoga društva u Beču, će biti u oktobru u Hrvatskom centru u Beču.

Tri zastupniki Hrvatskoga akademskoga kluba sudjelovali su pri medjunarodnom spravišću skupnoga jačenja »Voices of Europe 2010« u ugarskom varošu Pečuhu, ljetošnjem Europskom glavnom gradu kulture. Poznati irski dirigent Peter Shannon  je peljao zbor pripadnikov različnih europskih manjin. Organizator je bio Jev/Men.

Po broju kih 30 mladih ljudi med 15 do 23 ljet je sudjelivalo pri Hrvatskom taboru u Umoku (Ugarska). Društvo gradišćanskohrvatske mladine u Ugarskoj, ko je organiziralo ov tabor jur po 17. put, nije potpuno zadovljno ovim brojem, je rekao predsjednik društva Rajmund Filipović.

Unedilju, 11. julija, dr. Claudia Schmied, ministrica za podučavanje, umjetnost i kulturu je pohodila mjenovsku knjižnicu. Tim da je nje ministarstvo i odgovorno za knjižnice širom Austrije, Claudia Schmied rado i osobno pohadja pojedine knjižnice i se zanima za njevo djelovanje i napredak. Knjižnica Mlade inicijative Mjenovo je, po riči ministrice, na tom polju sigurno peldodavna.

Veliki jezikoslovac i jedan od najvećih hrvatskih filologov i humanističkih znanstvenikov, em. sveuč. prof. Radoslav Katičić je ostao bez riči kad mu je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić uručio odličje »Janko Drašković«.  Obrazlažući odluku, Stjepan Damjanović istaknuo je kako je djelo Radoslava Katičića uvijek bilo u suglasju s osnovnim idejama i ciljevima Matice hrvatske.