Veliki jezikoslovac i jedan od najvećih hrvatskih filologov i humanističkih znanstvenikov, em. sveuč. prof. Radoslav Katičić je ostao bez riči kad mu je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić uručio odličje »Janko Drašković«.  Obrazlažući odluku, Stjepan Damjanović istaknuo je kako je djelo Radoslava Katičića uvijek bilo u suglasju s osnovnim idejama i ciljevima Matice hrvatske.

Vili Jandrišić iz Pinkovca je 7. julija svečevao svoj 60. rodjendan. Javnosti je poznat kao peljač Top-a, Tamburaškoga orkestra Pinkovac. 38 ljet dugo je bio učitelj. U augustu će Vili Jandrišić stupiti u mirovinu. Podučavao je na glavnoj školi u Sv. Mihalju i u gimnaziji u Novom Gradu, a do prošloga školskoga ljeta na Dvojezičnoj gimnaziji u Borti i u Trgovačkoj akademiji u Santaleku. Podučavao je hrvatski jezik, vjeronauk, tjelovježbanje, ručni rad i tamburanje. U 1977. ljetu je utemeljio Top, Tamburaški orkestar i zbor Pinkovac.

Tamburaški orkestar Pinkovac je i ljetos opet po jur uhodanoj tradiciji koncertirao svojim ljetnim koncertom u crikvi u Inzenhofu direktno na austrijsko-ugarskoj granici u južnom Gradišću, u crikvi u domaćem Pinkovcu kao i u Crikvi am Hof u Beču. Kako i svako ljeto su Pinkovčani i ljetos opet presenetili novimi aranžmani.

Na poziv Slovenskoga prosvetnoga društva Šentjanž v Rožu (St. Johann i. Rosental) na čelu s predsjednikom Hanzijem Wieserom sudjelovao je Folklorni ansambl Kolo-Slavuj na tamošnjem Tamburaškom festivalu, koga su održali subotu, 10. julija u k&k (kulturnom & komunikacijskom centru) Šentjanž.

U okviru Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču u suradnji s Hrvatskim centrom Ðuro Vidmarović je srijedu, 30. junija u bečkoj Schwindgasse zaintesresiranoj publiki referirao o književniku i pjesniku Jurici Čenaru. Tema predavanja je bila „Jurica Čenar — modernist medju hrvatskim književnicima u Gradišću“.

Vrlo uspješna, da ne velimo zapravo senzacionalna je bila premijera američkoga mjuzikla s jačkami i hrvatskimi crtami a još već melodijami  »Sugar« petak, 2. julija u Mjenovu. Mlada inicijativa je prilikom 25. obljetnice postojanja po prvi put pozvala na produkciju pod vedrim nebom u adaptiranom i preuredjenom vrtu staroga farofa. Tri misece dugo su se Mjenovci pripravljali i probali ov mjuzikl a pri priprava je pomagalo oko 60 ljudi.

Daleko prik 400 ljudi je bilo na premijeri a dan kasnije, subotu nije puno falilo na 400.

U seriji prinosi za povijest književnosti u Hrvata u okviru izdavačke djelatnosti  Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra P.e.n.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb izašlo je drugo i prošireno izdanje Benčićeve knjige »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas«. Knjigu je izdao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov. Jur pred već od deset ljet je izašlo prvo izdanje ove knjige. Sada je akademik Nikola Benčić aktualizirao pojedine prikaze i nadopunio s teksti o književni tendencija u zadnjih deset ljet kao i o novi svoji spoznanji.

DEVINSKO NOVO SELO — Prve veze med Hrvati iz Slovačke i Austrije u noviju dob su bile pismene, naime 1966. ljeta. Jur pokojni Ludvik Vlašić iz Novoga Sela je kontaktirao Martina Prikosovića iz Beča. Po osobni dogovori tadašnjega predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču Martina Prikosovića i zastupnikov športskih organizacijov počeli su prvi posjeti i osobni sastanki Hrvatov iz Beča i Slovačke. Bečani su došli s igrokazom i plesačkom grupom i nastupili su u Hrvatskom Jandrofu, Devinskom Novom Selu i Čunovu kako su i nogometaši igrali prijateljske utakmice.

U Beču djeluje društvo R(ij)eč-boja-ton i ima kao cilj širiti kulturu a pred svim i likovnu umjetnost, književnost, glumu, muzičku i fotografiju pretežno i narodov ke ujedinjuje isti ili bliski jezik. Društvo djeluje pred svim u austrijskoj metropoli Beču a skupa s nekoliko entuzijastov u 2005. ljetu je Jadranka Klabučar Gros utemeljila ovo društvo. Nedavno je predstavila svoju zbirku pjesam, prvenac »Jesen u kosi« u ega: frauen im zentrum u bečkoj Widndmühlgasse. To je poznato mjesto susreta žen i sa ženami a bečke žene u Spö-u se vrlo ponosu s egom.