Po ideji Heinza Grausama i Štefana Kokošića, ki je napisao skript po kom su u Celindofu prikazali hrvatski pir: početo od gulaša dopodne do sprošenja potprnje i zaručnje, povorka kroz selo, potezanje konopca, poruka a potom svetačna gošćina s različnimi pravicami kao na priliku jačka kuharic, „Rodi Bože, rodi“, kad su si junaki došli po kolo (vrtanj) i znimljenje vijenca. Puno toga je bilo u seoskoj dvorani. Kako je rekao načelnik sela Hanzi Fellinger (Spö) ovo je zamišljeno kao projekt zapisivanja i snimljenja starih hrvatskih pravic u Celindofu, a posebno hrvatskoga pira. Očekuju si financiranje sa strane Europske unije iz fonda za turizam u okviru saveza »Leitha-Pforte«. U Celindofu su bili zadovoljni s odzivom na ov javni hrvatski pir subotu, 17. septembra. Gosti su za 32 E mogli uživati pir s tradicionalnimi hrvatskimi jiliši.
CELINDOF — U ovom selu na Poljanci su predstavili hrvatski pir početo od poziva na gulaš, povorke do stana potprnje i dalje do zaručnje, povorke s bapcem i limenom glazbom, potezanja konopca prik poruke, tipičnoga pirovnoga jila do pobiranja darov „Rodi Bože, rodi“ i drugih običajev.
U Celindofu (Zillingtal) su mladji ljudi jur pozabili hrvatske običaje. Zato je za idejom prikazanja hrvatskoga pira sa seoskimi akteri stala nakana, da ljudem opet pokažu dijelom pozabljene hrvatske pirovne običaje. Jedan od inicijatorov je Heinz Grausam, općinski savjetnik i potpredsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva za sjever Gradišća. Skript za predstavu hrvatskoga pira je po temeljitom istraživanju, kako je sām rekao, napisao Štefan Kokošić. Da nije lako ovakov projekt postaviti na noge i realizirati, ako ljudi jur slabo ili uopće već ne govoru hrvatski, je bilo jasno i organizatorom. Zato su hrvatske dijele pira unajpr razložili na nimškom jeziku.
Projekt namjeravaju financirati pomoću EU-podupiranj u okviru skupnoga projekta susjedskih općin Leitha-Pforte (Lajtanska vrata). U ta savez općin su uključeni još Štikapron, Najfeljt, Vorištan, Melindof i V. Holovajna. Ukupno je odobreno 90.000 E od Europske unije a maksimalno po 10.000 E more dostati jedna općina. (uredn.)
>> Galerija