Početak svoje karijere Leonard Bernstein ima zahvaliti slučaju. Bio je asistent star-di­rigenta Bruna Waltera, ki je naglo obetežao. Zato ga je Bernstein u novembru 1943. ljeta kratkoročno morao zastupati veljek u glasovitoj newyorškoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Tada je Bernstein bio stoprv 25 ljet star, a morao je dirigirati newyor­ške filharmoničare. Drugi dan su ga mediji svečevali kot talentiranoga newcome­ra. I tako je Bernstein prik noći nastao poznat dirigent.

Pred oko 1.500-imi ljeti je utemeljitelj reda benediktincev, Benedikt iz Nursije (480.-547.), isformulirao pravila redovničkoga žitka, ka su tako iskušena, da valjaju i dandanas. Ona sadržavaju moderne mudrosti za jednostavan i ispunjen žitak.

Lijenost ni pred jedan i pol tisućljeća nije bio kavalirski delikt. Za Benedikta lijen človik ne prihvaća obaveze, nego velik dio dužnosti ostavlja drugim i tako koncem konca živi na njeve stro­ške. Gdo se na ta na­čin ugiba problemom, on nima vlašće orijentacije. Rješenje glasi: Odložiti pasivnost i angažirati se!

Hlače su neizostavan dio prateži. Za to, da neke hlače nosimo već tokom zimskih, a neke tokom ljetnih misec, je odlučujuć materijal. Ali ako se pod ljetne hlače obličemo teple leggingse, je moremo nositi i zimi. Tako nekomplicirana je momentano moda. Hlače moremo kombinirati za različne prilike, bilo za svetačne, bilo za casual evente. U zadnjem vrimenu se od modelov ističu uske hlače. One su se prilagodile skoro svakomu stilu. Poznati military look je znak za rebelsku generaciju, ka svojom pratežom kani biti socijalkritična i nosi pratež kot soldati u vojski.

U dobi čipsov, hamburgerov, pizze i brze dostave se Hipokratove riči „Neka tvoja hra­na bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ kumaj respektiraju. Hipokrat je s tom besmrtnom rečenicom popularizirao ideju, da se hrana gleda kot lijek. Iz njegovih djel znamo, da su vračitelji jur u 5. stoljeću pred Kristu­šem znali za uticaj hranje­nja na človičje zdravlje. Prema Hipokratovoj školi probava ima važnu ulogu za zdravlje. Zato je ona važna osebito betežniku.

Neobavljene zadaće moru bi­ti tako neugodne kotno velik minus na kontu. To more biti mala usluga, ku smo ko­mu obećali, a ne držali, pismo, ko smo zdavno tribali napisati, nalog, koga smo pri­hvatili, a još svenek ne zapo­čeli i mnogo drugoga bi nam došlo napamet. Kako zbaviti se takovih to-do-dugov? Prvo je potribno provjeriti, je li obećanu zadaću ne moremo anulirati. Za to tribamo biti hrabri. Koliko teškoć je neobavljena zadaća jur prouzrokovala? A koliko neprilik ćemo još imati, ako ništa ne poduzamemo?

Zač ne bi sebe stavili na pr­vo mjesto? Ako se ne na­u­čimo sami skrbiti za sebe i sa­mi usrićiti se, nikada nećemo biti zadovoljni u žitku. Najbedavije je očekivati od drugih ljudi, da nas usriću. Zbog toga je važno sebe staviti na prvo mjesto. Nije fer prema sebi, žrtvovati svoju sriću zbog ko­ga drugoga. To zna­či, da je legitimno okončati vezu, u koj samo mi dajemo. I muži i žene znaju biti u vezi, u koj postoju samo jednostrane ću­ti.

Čim se temperature spustu pod nulu, je doba, da iz ormara povučemo deblju, prigodniju i tepliju pratež. Jedan od važnih zimskih modnih dodatkov je kapa. Ona zdavno već nije samo pokrivalo za glavu, ko čuva od vjetra i mrzline, nego je sastavni dio svakoga stylinga. Kapa more preminiti cio look i očitovati nečiji ukus istotako kot i neukus.

Ove sezone su u modi krznene kape (Pelzkappen). Žene i muži su je prlje rado nosili, a pak su malo pale u zaborav. One su teple, a istovrimeno pašu svakoj prateži. U različni modeli i farba, od klasičnih črnih, bijelih ča do žarkih, črljenih, plavih ili zelenih se sada kažu.

Božićno vrime je čemerno, da bi se započeo dijet. Ali ono je predestinirano za promjene, i tjelovne. Človik, ki je jur duže vrimena ne­zadovoljan sa svojim tjelovnim profilom, zvećega nenadijano iskusi da je „kabao pun“. To more pro­uzrokovati sfaljivanje duška, kad hodi po štiga ili recimo bedav komentar neke kolegice u vezi s debelinom. To ne triba ve­ljek biti uzrok za zbantovanje, nego im­petus za promjenu, da je konačno skradnja dob za mlednenje.

Zlato je dragocjeno. Ali kakovi dari su tamjan i mirha?
Tamjan se u Afriki i Arabiji proizvodi od zrncev smole (Harzkörner). On postoji od različnih smolov, ke pri izgaranju intenzivno dušu. Većkim ljudem tamjan smrdi. D­u­hovniki ga hasnuju u crikva. U Jezuševom vrimenu je kilo­gram tamjana stao otprilike petsto €. S tim je bio luksuz.

Misli se, da je Franjo Asi­ški bio prvi, ki si je izmislio način, kako pripetenje Božića približiti človiku. On je naime 1223. ljeta u Grecciu orga­nizirao žive ja­slice. U me­djuvrimenu se zna, da se scensko prikazivanje Jezuševoga ro­djenja javlja jur u vrimenu ranoga kršćanstva. U Evandjelji, ka opisuju Jezuševo rodjenje, nije spomenuto ni da je Jezu­ševa obitelj bila siromašna, ni da je morala boraviti u štalici med živinami.