Łužički Sorbi su zapadnosla­venski narod, ki na području današnje Nimške živi jur već od 1000 ljet dugo i je onde autohtono stanovničtvo dijelom jur duglje nego german­ska plemena, kasniji Nimci. U Istočnoj Nimškoj (Ndr) su bili uzor-manjina, koj su se udvarali i politički vodje i ka­nili s njimi pokazati. Po političkom preokretu pred već od 20 ljet se je situacija Łu­ži­čkih Sorbov ipak počemerila, ali još uvijek moru služiti kao odličan primjer kako se manjinska pitanja pozitivno moru riješiti. Pravoda Łuži­čki Sorbi nisu nacionalna manjina nego su narod — ali bez vlastite države.

BEČ — Hrvatski centar je tijekom tajedna jubileja 20-ljetnoga postojanja dičje grupe Viverica ugos­tio gospodju Manuelu Schmole (Smolinu). Održala je predavanje na te­mu „Sorbisch lernen in Kinder­tages­ei­n­richtung und Schule. Möglichkeiten der zwei­sprachigen Bildung bei den Sorben in Deutsc­h­land“, u kom je pojasnila kako funkcionira dvojezi­čni odgoj u Nim­škoj. Gospo­dja Smolina pripada Łužičkim Sorbom (Lausitzer Sorben), za­padno- slavenskomu narodu, ki živi na području Gornje i Dolnje Łu­žice, u Saskoj i Brandenburgu. U Nimškoj je priznat njev je­zik i kultura, tr su službeno pri­znate zastava i himna. Kro­vna organizacija Sorbov je Domowina, osnovana 1912. ljeta, ka obuhva­ća lokalne skupine, pet regionalnih i dvanaest nacionalnih u­drugov, tr skrbi o oč­u­vanju jezika i kulture putem obrazova­nja. Uz Domowinu, ovde je i jezični centar Witaj, osnovan 2001. kao samostalna podružnica Domowine, sa sjedišćem u Budyšinu (Bautzen), dokle je u Choźebusu (Cottbus) podružnica za Dolnju Łu­žicu (Unterlausitz). Misija Witaja je razvijati aktivnosti šire­nja i očuvanja sorpsko-wend­skoga jezika, s naglaskom na čuvarnice i škole. Dica i mla­di ljudi tako imaju priliku učiti jezik na najvišoj razini, a sudje­luju i dica nimških roditeljev. Witaj djeluje na polju medij­ske pedagogije, promocije jezika, pedagoškoga djelovanja, gradnje jasnoga jezika, didaktike, metodike i širenja sorp­skoga jezika. Naravno, uz obrazovanje važnu ulogu u šire­nju jezika igraju i mediji, a Sor­bi, uz svoje novine, imaju i ne­koliko uri dnevno radij­skoga programa. 

Cilji obrazovanja na sorp­skom jeziku su poboljšanje zn­a­nja materinjega jezika, čim se bavu i jezični instituti, ki i iz­daju udžbenike na tom jeziku za sve razrede škole. Sorp­ski se more učiti i fakultativno na Pedagoškoj akademiji, a postoji i kao master studij. 

Prem velikoga opsega uče­nja sorpskoga jezika, gospodja Manuela Schmole je objasnila kako ovde nije kraj njevim naporom. Njev krajnji cilj je učenje i podučavanje jezika praktički od jaslic, pa do obra­zovanja odraslih. Naglasila je kako sve to ne bi bilo moguće i bez financijske i logističke podrške nimške države, kao i uz pomoć Fuen-a (Federativ­ne unije europskih narodnosti), programa Europske unije za et­ničke i na­cionalne manjine di­ljem Europe.

(jelena duvnjak)