U naši hrvatski govori dobro čuvamo perfekt (prošlo vrime) i pluskvamperfekt (pretprošlo vrime), jer su nam potribni za našu komunikaciju o čemu, ča je jur prošlo: Kade si bila? (prošlost) „Prosio sam (prošlost) dušu, ka mi je prstanj bila dala (pretprošlost) na spominak, neka mi oprosti.“ (Fridrik Bintinger).
P. Palković
MUNDIMITAR — Antonio Sammartino je 1999. ljeta utemeljio Zakladu Agostina Piccoli, ka se bavi prije svega moliškimi Hrvati, istraživanjem, gajenjem i očuvanjem njeve jezične bašćine tr promiče sve vrste aktivnosti ke pridonosu očuvanju kulture i tradicije moliških Hrvatov. Ljeta 2004. je Sammartino imenovan počasnim konzulom RH u Italiji.
Unutar Federalističke unije europskih narodnosti (FUEN) gradišćanski Hrvati su jur desetljeća dugo zastupani, ne samo kao člani nego i u različni odborni i predsjednički funkcija, aktualno Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću i Hrvatski centar – Beč zastupaju gradišćanske Hrvate u Austriji i ukupno imaju šest glasov (svaki po tri). Kongres su održali od 20. do 24. junija 2018. u gradu Leeuwarden (na friskom Ljouwert), kih 130 km sjeverno-istočno od Amsterdama. Domaćin je ov put bio Savez Zapadnih Frizov u Nizozemskoj. Gradišćanske Hrvate su zastupali Gabriela Novak-Karall, Tibor Jugović i Petar Tyran.
Se je nešto preminilo od 1989. ljeta, dakle do 1. »Hrvatskoga festivala« u Devinskom Novom Selu u Slovačkoj do dana današnjega, dakle do 30. po redu ovoga »Festivala hrvatske kulture«? U Hrvatski novina smo pratili zapravo svaki festival od tada a bilo po mogućnosti i nazoči na svakom od ovih festivalov i opširno i temeljito izvješćavali o nji. Činjenica je da je ov festival na livoj ubrovi rijeke Morave, prik puta dolnjoaustrijskoga, moravskopoljskoga Schlosshofa postao institucija ne samo za Hrvate s liva Dunaja u Slovačkoj, nego i za one na desnoj strani Dunaja, južno Požuna, ki sami sebe jasno smatraju gradišćanskimi Hrvati (kad su do 1947. bili dio Madjarske a tim do 1921. ljeta skupa s onimi u nekadašnjoj pokrajini Burgenland — a za sve skupa je Mate Meršić Miloradić tada izmislio pojam Gradišće a tim i gradišćanski Hrvati).
TRAJŠTOF (29. juni) — Turistički savez i općina pozivaju na otvaranje izložbe »Slikanje krajolika« iz zbirke Infeld;
pozdrav: načelnik Viktor Hergović i Wolfgang Zemljak, turističkni savez,
o izložbi: Karolj Palković;
otvara zem. savj. mag. Hans Peter Doskozil;
muzičko oblikovanje: Trio – Guillen;
petak, 29. VI. (19.00) u farskom škadnju Trajštofa (izložba je otvorena do 18. VIII.).
PAJNGRT (1. juli) — Kiritof s Tamburicom Pajngrt;
nedilju, 1. VII. (od 15.30) u Murzijevoj kavani i krčma Frančić.
TRAJŠTOF (4. juli) — Hkd i Zigh pozivaju na prezentaciju knjige dr. Nikole Benčića »Miloradić — Život, djelo i poslovanje Mate Meršića Miloradića/1850. do 1928.«;
srijedu, 4. VII. (19.00) u Socijalni centar, Flugplatzstraße 8 (mali bife).
PANDROF (1. juli) — 300 ljet farska crikva sv. Ladislava;
glavni celebrant sv. maše je mjesni farnik Franjo Borenić, nastupi crikveni zbor iz Bruke uz pratnju organistov; nedilju, 1. VII. (10.00).
