Ako kanimo dost jasno i glasno uspit ćemo i kod tiskanih medijov

Petar Tyran

Očito se je u manjinskom a posebno i u hrvatskom novinstvu pripravljaju temeljite i dalekosežne pro­mje­ne. Čim već sami u tom sudjelujemo, ali pred svim i odlučimo, tim bliže ćemo doj­ti tomu, ča zaista kanimo — u prvom redu i tomu ča nam je potribno. S pogledom na novi Zakon o mediji, uklj­u­či­vši naravno i manjinske na­rodnosne medije, a tim i tiskanice mora ovisiti najprvo o nami sami kako i ča će biti u budućnosti. Pri tom ćedu svi u dojdući tajedni i miseci mo­rati čim točnije pojasniti, ka­­ko predvidjaju nastaviti i je­zično i sadržajno i po op­se­gu i koliko snage kanimo i mo­ra­mo uložiti u naše novi­n­stvo.

Markus Vuketić novi veleposlanik u RH

Markus Vuketić iz Pandrofa će nastati novi veleposlanik Austrije u Republiki Hrvatskoj. To je srijedu, 23. ja­nuara zaključio Savjet ministrov. M. Vuketić, ki je jur bio veleposlanik Republike Austrije u Ukrajini i u Slovačkoj, će naslijediti Andre­asa Wiedenhoffa, ki od 2015. ljeta posluje kao austrijski veleposlanik u Hrvatskoj.

BEČ/ZAGREB — Austrijski diplomat, pravnik dr. Markus Vuketić (58) je rodom iz sjeve­rogradišćanskoga Pandrofa. Relativno na početku svoje di­plomatske karijere je poslovao na austrijskom Veleposlanstvu u Beogradu, tada još u Sfr Jugoslaviji. To je pak bilo i za vrime boja (1990.-1993.) kada je bio savjetnik za štampu i kulturu na Veleposlanstvu a pak i šest misec dugo chargé d’affair, zamjenik veleposlanika, koga je Austrijsko minis­tar­stvo vanjskih poslov iz Beograda bilo povu­klo iz protesta. Za­to da je u to teško vrime ostao u Beogradu na službi, kašnje je visoko odlikovan od Republike Austrije, a je primio i nagradu »Samuela Zocha« u Požunu.

Tagovi: 

Europska komisija protiv austrijskoga zakona kim se diskriminiraju i Hrvati!

Austrija inzistira na indeksa­ciji dičjega doplatka u skladu s troški života države u koj dite zaista živi. Europska ko­misija pokrenula je prošli ta­jedan postupak protiv Austri­je zbog indeksacije dičjega doplatka, ča izravno poga­dja i hrvatsku dicu s rodite­lji zaposlenimi u Austriji. 

Završila jubilarna 25. Zimska škola hrvatskoga folklora 2018. u Koprivnici

Stručni program Škole hrvat­skoga folklora (Šhf) osmislio je i postavio 1964. ljeta uvaženi hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etno­koreologije dr. sc. Ivan Ivan­čan, tako da su ljetos slavili i 55 ljet postojanja Šhf. No­vo 2019. ljeto započeli su slavljenički — na Zimskoj Šhf u Koprivnici su slavili 25 ljet organizacije ovoga programa pod okriljem Hrvat­ske matice iseljenika. Desetodnevni intenzivni program Zimske škole hrvatskoga fol­klora u organizaciji Hmi-ja pokazao je na svečanom završnom koncertu fantasti­čno etno-koreografsko djelo u­glednih predavačev i visoko motiviranih polaznikov.

Tagovi: 

Glasnik u novom ruhu: razrjedjen i razrahljen — ali vrlo je atraktivan

Petar Tyran

Evo, ovde je novi Glasnik — crikvene novine Želje­zanske biškupije. Prvi broj je izašao 20. januara u 2019. — i to u novom ruhu, u novoj prateži i s već stranic (12) barem u ovom duplom broju u novom ljetu. Uza to je tiskan na znatno boljem i de­bljem papiru, ča pravoda ja­ko „godi“ reprodukciji foto­gra­fijov, kih ima puno. Gdo redovito čita nimške crikvene novine martinus (Kir­che­n­zeitung der Diözese Eisen­stadt) će opaziti isti ruko­pis u layoutu i dizajnu u jako velikodušnom rasporedu član­kov i slik — dakle s puno pra­z­noga prostora. Tim štitelji i štitelji­ce imaju dojam da se lagano čita i su novine jako razrahlje­ne. To, naravno, ide na tro­šak sadržaja. Glasnik se je tim s no­vim glavnim ured­nikom Že­lj­kom Odobaši­ćem od tipi­čnih novin tradicionalnoga ka­raktera preobrazio u žurnal.

U dvi ljeti tehničarka rastriskivanja

Organizacija „Omladina na poslu“ je proširila svoju po­nudu za izobrazbu stručnih djelačic za tehničarke ras­tri­skivanje (Zerspanungste­ch­nikerinnen). Europska uni­ja i Zemlja Gradišće financiraju ov projekt, a Servis djelatne burse (Ams) podupira sve one, ke sudjeluju u ovom projektu. Srijedu, 16. janu­a­ra je i zemaljski savjetnik za socijalne posle pohodio mjesto obrazovanja u južnogradišćanskom Verešvaru (Rotenturm), kade se u momen­tu četire mlade žene izobra­žuju u ovom novom zanatu. Cilj je da grupa naraste ča do 12 žen.