Prošli tajedan je geslo »UI mjesto latinskoga« išao kroz sve medije. Kot drugi strani jezik bi bio i predmet Hrvatski pogodjen od skraćenja.
Beč – Umjetna inteligencija mjesto latinskoga, ovako su novine Kronen Zeitung objavile plane ministra za obrazovanja Christopha Wiederkehra od Neosov. Od 2027./2028. ljeta da je predvidjena nova satnica za gornje razrede gimnazije (AHS). Informatika neka nastane „Informatika i Umjetna inteligencija”, zvana toga neka se etablira predmet „Mediji i demokracija”.
Da bi ure ostale iste, ćedu se vjerojatno skratiti ure latinskoga jezika od 12 uri na osam uri u četiri ljeti. U realni gimnazija, kade se more zibrati med latinskim i drugim stranim jezikom bi to pogodilo i spomenute strane jezike. Hrvatski se u Gradišću podučava kot strani jezik, a to na gimnaziji Kurzwiese u Željeznu, u Terezijanumu i u gimnaziji Wolfsgarten u Željeznu kot i u gimnaziji u Gornjoj Pulji. Ove škole bi bile pogodjene od ovih minjanj.
U Gornjoj Pulji se i ljetos samo već podučava u drugom i sedmom razredu hrvatski, ar je samo u ovi razredi bilo dost najavov. I bortanska gimnazija se bori s niskimi broji najavov u hrvatski razredi.
Moguća pismena matura?
Ministarstvo za obrazovanje do sada još nije potvrdilo ovu novu satnicu. Istovrimeno ju i nije negiralo. Herbert Weiß od učiteljskoga sindikata zvao je ovu nakanu „napadom na opće obrazovanje”.
Uzlopka Katharina Schruiff je kot potpredsjednica zastupničtva školaric i školarov pandiljak na valu Puls4 pozdravila minjanja. Mogla bi si predstaviti da se latinski uplete u druge predmete. Za druge strane jezike kot je to hrvatski onde nije bilo govora. Hrvatsko učiteljstvo u Gradišću do sada još ništ točnoga ne zna. Pitanje će svakako biti, je li će se u Hrvatskom sa skraćenimi urami još moći pisati školska djela i je li će biti pismena matura moguća.
Škole imaju u medjuvrimenu odredjenu autonomiju, da moru nekoliko uri u odredjenom okviru po vlašćoj procjeni odrediti. Med učiteljicami i učitelji se ali sumnja, da bi takovo premješćenje moglo pojti u korist hrvatskoga jezika.
133 školarice i školari uču hrvatski kot strani jezik
Nadzornica za manjinsko školstvo Karin Vukman-Artner je javila, da zvana medijskih izvješćajev još nima informacijov. 12 školaric i školarov uči trenutno hrvatski kot slobodni predmet, a to u Matrštofu i u gimnaziji Željezanske biškupije (Wolfgarten). 121 školarica i školar imaju hrvatski kot obavezni predmet, a to u Terezijanumu, Gornjoj Pulji i gimnaziji Kurzwiese.
Skraćenja i na BHS-u
Skoro neopaženo je prošla i druga reforma nastavnoga plana. I u novom nastavnom planu na BHS-u, ki valja od školskoga ljeta 2027/2028, ćedu naime biti minjanja. Drugi živi jezik će se onde samo podučavati do četvrtoga razreda, a u petom razredu opcionalno, ako školarica ili školar kani položiti usmenu maturu. Školskih djel u ovi predmeti onda već neće biti, a pismena matura neće već biti moguća.
Obrazovna direkcija još nije potpisala novi nastavni plan, ali iz redov učiteljstva se misli, da se na tom području već neće ništ minjati. Do sada je bila pismena matura moguća u Željeznu, Matrštofu i Santaleku.
Posebni slučaj Borta
Od svih ovih reformov nije pogodjena Dvojezična gimnazija u Borti, ar je hrvatski onde kot nimški nastavni jezik, a engleski prvi strani jezik. Škola se u prošli ljeti redi po nastavnom planu realne gimnazije, u koj se u gornji razredi uz latinski podučava i španjolski.
Do sada nije bilo reakcijov
Kako ćedu minjanja u AHS-škola izgledati još nije objavljeno. Ča to znači za hrvatski kot manjinski jezik isto još nije jasno. Do završetka redakcije još nije bilo reakcijov sa strani hrvatskih društav.
TG