Vrtlarenje valja pred svim opušćajućim hobijem. Kuratorij za sigurnost u prometu je nedavno javilo i drugu stran toga djela - štatistiku nesrić.
Da će ova kolumna koč stati u znaku kuratorija za sigurnost u prometu će za mnoge uključujući mene biti presenećenje. Ali čini se, da dost ljudi nepažljivo djela u vrtu, ar lani je prik 18.000 njih završilo u bolnici. A kad sam onda premišljavala koliko ljudi se u mojem okruženju jur od- ili barem urizao prste, slomilo različne kotrige tijela ili naranilo kožu, uvidila sam neko opravdanje ove izjave.
Dakle najzad suhim brojem. 72% Austrijankov i Austrijancev djela u vrtu, a osebujno pogibelno je očividno med 15 i 17 uri. U to vrime se naime dogadja 37% svih nesrić u vrti. Kuratorij za sigurnost u prometu izjavljuje, da je to povezano s tim, da u to vrime popušća koncentracija. Osobno bi u to vrime interpretirala i povećanu djelatnost u vrtu, ipak čuda ljudi misli, da mora po djelu još brzo ča srušiti u vrtu.
Osebujno pogodjene ruke
Djelo u vrtu polag brojev spravlja osebujno ruke u pogibel. 31% ranjenj naliže ruke, 18% noge. A naraniti se pravoda more sve. Iako su već od polovice ranjenj slomljeni dijeli tijeli su isto otvorene rane (24%) ili ranjene žile (7%) posljedice nesrić u vrtu. Osebujno pogodjeni su ljudi prik 65 ljet. 62% naranjenih je naime prekoraknulo tu starosnu granicu.
Misliti na moguće pogibeli
Kuratorij ne nudja samo broje i štatistiku, nego i konkretne mjere, kako smanjiti pogibelne situacije kod vrtlarenja. Pokidob se 67% nesrić dogadja, ar se je človik srušio, preporučuje Kuratorij da se ne ostavljaju vrtlarske spravi nasred puta i da se pred djelom kratko pogleda, kade su neravne površine ili nevidljive „lečke”. 18% ranjenj je prouzročeno od škarov i pilov.
Polag Kuratorija triba 60 sekundov pred početkom djela premišljavati, ki riziki postoju i kako se na primjer električne spravi brzo isključu. Rukavice, šljemi i zaštitna djelatna oprava minimiraju isto riziko naranjenja. A ne škodi, da imate kutiju prve pomoći doma.
Pitati za pomoć
Polag ankete zna skoro 30% ljudi u anketi, da djela pogibelne posle u vrtu. Samo polovica bi za takove posle angažirala profesionalce.
Ovde se triba poufati u zdravu pamet ljudi. Iskušene vrtljarice moru obavljati i pogibelne posle, iako nisu stručnjaki. Pri svakom poslu bi ali bilo važno, da se ćutu sigurnim. Ako to nije slučaj, je pametno pitati za pomoć.
Pauzirati djelo
Pokidob čuda ljudi gleda vrtlarenje hobijem, a ne poslom, rado zabu, da to djelo more biti i tjelovno izazovno. Isplati se ada, da se svisno načinjaju pauze, da se dost pije i da se djela u ugodno vrime, a ne na najvrućije dane na podne.
Drugi put u vrtu ada kratko zastati, premišljavati i onda veseljem početi.
Tereza Grandić