U Zemaljskom saboru su jednoglasno zaključili, da se neka ne skratu jeziki narodnih grup. Zemaljska vlada će sada stupiti u kontakt sa saveznom vladom.
Željezno – Gradišćanski zemaljski sabor je četvrtak, 23. aprila pri svojoj sjednici jednoglasno zaključio prijedlog pravnoga odbora na Saveznu vladu, da se ne skratu jeziki narodnih grup u podučavanju. Po reformi nastavnoga plana za više škole opće naobrazbe, ku je nazvistio ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS) ćedu se skratiti ure latinskoga odnosno u realni gimnazija drugih stranih jezikov.
Kot drugi strani jezik valja u Gradišću zvana Dvojezične gimnazije u Borti i predmet hrvatskoga jezika. Zbog proširenja školske autonomije će školam ali biti moguće, da same odredjuju opseg uri, ča bi značilo, da bi mogle ure hrvatskoga jezika opstati, ako je to volja direkcije.
Zemaljski sabor poziva Saveznu vladu, neka osigura, da se ne skratu jeziki autohtonih narodnih grup. Zvana toga se neka ona skrbi za to, da zastupnice i zastupniki narodnih grup budu uvezani u razgovore prlje nego se poduzmu strukturne promjene u jezičnom podučavanju.
U debati su sve stranke složno podupirale ovu molbu, ka je nastala na inicijativu angažiranoga učiteljstva. U govori su se izrazili za ovo potribovanje predsjednica Zemaljskoga sabora Astrid Eisenkopf od Socijaldemokratske stranke, novopečeni poslanik Zelenih Filip Juranić, Christian Sagartz od Narodne stranke kot i Thomas Gradnić kot i Michelle Whitfield (obadva FP).
Potribovanje od savezne vlade
Zemaljski sabor je tim odlučio, da neka zemaljska vlada potribuje od savezne vlade, da garantira, da u okviru obrazovne reforme neće dojti do skraćenj kod jezikov autohtonih narodnih grup kao živi strani jezik. Nadalje neka garantira, da osigura obavezno uključenje zastupničtva narodnih grup prije nego dojde do temeljnih minjanj u jezičnom podučavanju.
Savjet pozdravlja odluku
U ime Savjeta za hrvatsku narodnu grupu su predsjednik Harald Ladić i potpredsjednik Joži Buranić u izjavi izrazili svoje zadovoljstvo. „To je jasan i jak signal, da u Gradišću prik svih stranak vlada složnost, ako je govor o osiguranju narodne grupe”, tako Ladić.
Buranić je dodao, da se osebujno na području obrazovanja kod novelacijov zakonov rado pozabi na autohtone narodne grupe. U pismu kritično gledaju na autonomiju škol, ar znaju, da su „Mali jeziki” čuda puti slabo reprezentirani. Kot zastupničtvo manjin da ćedu nadalje pratiti proces.
TG